Prijeđite na glavni sadržaj
  1. Institut Ruđer Bošković
  2. O IRB-u
  3. Ljudi
  4. Iva Tolić

dr. sc. Iva Tolić

Voditelj laboratorija znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
E-mail
tolic@irb.hr
Telefon
+385 1 457 1370
Interni broj
1730
1201
Znanstveno-nastavno zvanje
Redoviti profesor
Zavod
Zavod za molekularnu biologiju
Laboratorij
Laboratorij za biofiziku stanice
Adresa

Institut Ruđer Bošković
Bijenička 54
HR-10000 Zagreb

CROSBI Research Gate LinkedIn

Obrazovanje

  • Doktor znanosti, polje biologija, Sveučilište u Zagrebu, 2002. godine
  • Izrada doktorske disertacije kod profesora Ninga Wanga na Harvardskoj školi javnog zdravstva (1999 – 2001), Boston, MA, SAD
  • Znanstvena novakinja u grupi akademika Nenada Trinajstića na Zavodu za fizičku kemiju Instituta Ruđer Bošković (1997 – 1999)
  • Diplomirani inženjer biologije, Sveučilište u Zagrebu, 1996. godine
  • Matura, Matematičko-informatički obrazovni centar (MIOC) u Zagrebu, 1992. godine

Područja znanosti

Specifični znanstveni interesi

Projekti

  • 2023 – 2027: Kako starost centrosoma utječe na stvaranje, popravak i segregaciju polarnih kromosoma. Švicarsko-hrvatski istraživački projekt koji financiraju Švicarska nacionalna zaklada za znanost (SNSF) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), u suradnji s prof. Patrickom Meraldijem (Sveučilište u Ženevi, Švicarska). Ukupna vrijednost projekta: 550.000.- EUR.
  • 2020 – 2026: ERC Synergy Grant Molecular origins of aneuploidies in healthy and diseased human tissues (Aneuploidy). U suradnji sa Geertom Kopsom (Hubrecht Institute – KNAW, Nizozemska), Angelikom Amon (MIT, SAD) i Nenadom Pavinom(Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska). Ukupna vrijednost projekta: 10.000.000.-  EUR.
  • 2020 – 2024: Ravnoteža sila i momenta sila u diobenom vretenu. Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Voditelj projekta: prof.dr.sc. Nenad Pavin(PMF). Ukupna vrijednost projekta: 1.000.000.- HRK.
  • 2019 – 2022: Mehanizmi nastajanja snopova mikrotubula potrebni za sazrijevanje diobenog vretena. Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "ZNANSTVENA SURADNJA S DIJASPOROM”, suvoditelj Marin Barišić. Ukupna vrijednost projekta: 2.200.000.- HRK.
  • 2019 – 2022: Inovativni protokoli mikroskopije za interdisciplinarna istraživanja u biomedicini. Projekt financiran iz Europskoga fonda za regionalni razvoj pod Operativnim programom Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014 - 2020. Ukupna vrijednost projekta: 5.471.441.- HRK.
  • 2015 – 2020: ERC Consolidator Grant A new class of microtubules in the spindle exerting forces on kinetochores. Ukupna vrijednost projekta: 2.150.000.- EUR.
  • 2015 – 2019: Oscilatory dynamics of the cytoskeleton. Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Ukupna vrijednost projekta: 1.000.000.- HRK.
  • 2015 – 2016: Cytoskeletal dynamics and spindle assembly during cell division. Projekt koji financira Europski socijalni fond (ESF); mentor zajedno s Igorom Weberom (PI). Ukupno odobreno: 1.560.000.- HRK.
  • 2013 – 2016: Kinetochore oscillations in mitotic metaphase. Projekt koji financira Njemačka Zaklada za Znanost (DFG); u suradnji s prof. Nenadom Pavinom sa Sveučilišta u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta: 256.000.- EUR.
  • 2013 – 2015: The role of microtubule pivoting in formation of complex structures such as microtubule bundles and mitotic spindles. Projekt koji je financirao Fond "Jedinstvo uz pomoć znanja"; u suradnji s prof. Nenadom Pavinom (PI) sa Sveučilišta u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta: 1.110.000.- HRK.
  • 2012 – 2015: Homologous chromosome pairing in Schizosaccharomyces pombe. Projekt koji je financirala Njemačka Zaklada za Znanost pod programom SPP 1384: Mechanisms of Genome Haploidization. Ukupna vrijednost projekta: 304.400.- EUR.
  • 2010 – 2014: Molecular architecture and mechanical properties of the kinetochore: a biophysical approach. Projekt koji je financirao Human Frontier Science Program (HFSP); u suradnji s prof. Jurajom Greganom (Sveučilište u Beču, Austrija) i Danielom Cimini (Virginia Tech, SAD). Ukupna vrijednost projekta: 1.000.000.- $.
  • 2009 – 2012: Homologous chromosome pairing in Schizosaccharomyces pombe. Projekt koji je financirala Njemačka Zaklada za Znanost pod programom SPP 1384: Mechanisms of Genome Haploidization. Ukupna vrijednost projekta: 252.600.- EUR.
  • 2009 – 2012: In vitro reconstitution of motor-driven nuclear oscillations. Projekt koji je financirala Njemačka Zaklada za Znanost; u suradnji s prof. Stefanom Diezom (MPI-CBG u Dresdenu). Ukupna vrijednost projekta: 304.800.- EUR.
  • 2008 – 2012: Meiotic nuclear oscillations in Schizosaccharomyces pombe. Projekt koji je financirala Njemačka Zaklada za Znanost. Ukupna vrijednost projekta: 246.600.- EUR.
  • 2007 – 2011: Mechanisms of mitotic spindle alignment by cytoplasmic microtubules and cell shape in Schizosaccharomyces pombe. Projekt koji je financirala Njemačka Zaklada za Znanost. Ukupna vrijednost projekta: 242.600.- EUR.

Nagrade i priznanja

  • Članica Akademije Europe (Academia Europaea), od 2022
  • Članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2020
  • Članica Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), od 2018
  • Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković za znanstvene radove "Pivoting of microtubules driven by minusend-directed motors leads to spindle assembly", I.M. Tolić, BMC Biology i „Meiotic Spindle Has a Soft Spot“ J. Simunić i I.M. Tolić, DevCell, 2019
  • Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković za znanstveni rad "The mitotic spindle is chiral due to torques within microtubule bundles", M. Novak, B. Polak, J. Simunić, B. Kuzmić i I.M. Tolić, Nat Commun, 2018
  • Nagrada Europskog društva za mikroskopiju za izvanredan članak u kategoriji znanosti o životu, "The mitotic spindle is chiral due to torques within microtubule bundles", M. Novak, B. Polak, J. Simunić, Z. Boban, B. Kuzmić, A. Thomae, I.M. Tolić, N. Pavin, Nat Commun 2018
  • Nagrada Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti, 2017
  • Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković za znanstveni rad "Microtubule sliding within the bridging fiber pushes kinetochore fibers apart to segregate chromosomes", K. Vukušić, R. Buđa, A. Bosilj, A. Milas, N. Pavin, I.M. Tolić, Dev Cell, 2017
  • Nagrada Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju za izniman doprinos razvoju molekularnih znanosti o životu, 2017
  • Priznanje "Didak" za djelovanje na području znanosti, 2017
  • Nagrada "Utjecajne hrvatske žene", 2016
  • Državna nagrada za znanost, 2015
  • Posebno priznanje Instituta Ruđer Bošković za izniman doprinos u jačanju znanstvene izvrsnosti i ugleda Instituta u međunarodnoj znanstvenoj zajednici te rezultate ostvarene u sklopu prestižnog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), 2015
  • Medalja i nagrada Udruženja europskih biofizičkih društava za izvanredne znanstvene doprinose u području biofizike, 2015
  • 5000.-a dobitnica ERC projekta
  • Nagrada MRAK za kreativnost u znanosti, za suradnju s Institutom Ruđer Bošković, 2015
  • Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njezino promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu, 2014
  • Nagrada "Europska nagrada za znanost o životu" u kategoriji istraživač godine, 2014
  • Prema izboru časopisa Cell izabrana kao jedna od 40 znanstvenika mlađih od 40 godina iz cijelog svijeta i iz različitih područja biologije , "40 under 40", 2014
  • 2001 – 2002: NATO stipendija
  • 1994: Rektorova nagrada, Sveučilište u Zagrebu
  • 1994 – 1995: Stipendija Grada Zagreba
  • 1988, 1989: Prvo mjesto na Republičkom natjecanju iz matematike

Nastava

Redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (naslovno zvanje)

Redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu (naslovno zvanje)

  • Zajedno s prof. Igorom Weberom nositeljica kolegija "Funkcija i regulacija citoskeleta" na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu
  • Poslijediplomski studij biofizike na Sveučilištu u Splitu (2008-2020)
  • Gost predavač na kolegijima "Molekularna citogenetika" i "Biofizika stanice" na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u ZagrebuKolegij "Biofizika stanice" na PMF-u u Zagrebu, gost predavač

Publikacije - Uredničke knjige

Zbornik radova s konferencije

Publikacije - prilozi u knjigama

Ostalo

  • Nikolić, Sonja ; Trinajstić, Nenad ; Tolić, Iva Marija ; Rücker, G. ; Rücker, C. | On molecular complexity indices // Complexity - introduction and fundamentals. | London : Delhi: Taylor & Francis, 2003. str. 23-76-x

Izvorni znanstveni rad

Publikacije - prilozi u časopisima

Ostalo

Pregledni rad (stručni)

Izvorni znanstveni rad

Pregledni rad (znanstveni)

Pismo (znanstveno)

Prikaz, osvrt, kritika

Uvodnik

Publikacije - prilozi sa skupa (u zborniku)

Sažetak izlaganja sa skupa

Publikacije - prilozi sa skupa (u časopisu)

Sažetak izlaganja sa skupa

Publikacije - prilozi sa skupa (neobjavljeni)

Neobjavljeni prilog sa skupa

Publikacije - ocjenski radovi

Diplomski rad

Doktorska disertacija

Članstva u profesionalnim udrugama / društvima

  • Europska organizacija za molekularnu biologiju (EMBO)
  • Članica Akademije Europe (Academia Europaea)
  • Članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
  • Hrvatsko biofizičko društvo
  • Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju
  • Hrvatsko mikroskopijsko društvo

Istraživačko i znanstveno iskustvo:

  • Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju (od 2019)
  • Znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska (2014 – 2019)
  • Voditeljica istraživačke grupe W2 (ekvivalentno mjestu više znanstvene suradnice) na Institutu Max Planck za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, Njemačka (2010 – 2014)
  • Voditeljica istraživačke grupe W1 (ekvivalentno mjestu znanstvene suradnice) na Institutu Max Planck za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, Njemačka (2004 – 2009)
  • Poslijedoktorsko usavršavanje u grupi profesora Francesca Pavonea u Europskom laboratoriju za nelinearnu spektroskopiju u Firenci, Italija (2003 – 2004)
  • Poslijedoktorsko usavršavanje u grupi profesorice Kirstine Berg-Sørensen na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu, Danska (2001 – 2002)

Nedavna otkrića:

  • Kombinacijom super-rezolucijske mikroskopije i teorije pokazali smo da je diobeno vreteno kiralno. Snopovi mikrotubula imaju oblik lijeve zavojnice, u ovisnosti o motornom proteinu kinezinu-5. Stoga u vretenu osim sila postoje i momenti sila koji određuju njegovu kiralnu arhitekturu (Novak, Polak, Simunić, Boban, Kuzmić et al., Nat Commun 2018, IF=12.353).
  • Pokazali smo da premošćujući mikrotubuli, koji poput mosta povezuju dva snopa kromosomskih mikrotubula (k-vlakna), igraju bitnu ulogu tijekom anafaze, ključne faze diobe stanica u kojoj se kromosomi podijeljeni na dvije sestrinske kromatide simetrično raspodjeljuju prema suprotnim polovima diobenog vretena. Izvođenjem mikrozahvata unutar živih stanica laserskim smo škarama prerezali jedno kromosomsko vlakno te opazili da se sestrinske kromatide usprkos tome nastavljaju razdvajati ukoliko je premošćujuće vlakno sačuvano. Premošćujuća vlakna ponašaju se tako da, kližući jedno preko drugoga kao klizne ljestve na vatrogasnom kamionu, odguruju pridružena kromosomska vlakna i sestrinske kromatide jedne od drugih, a u nedostatku premošćujućih vlakana dioba stanice ne odvija se ispravno (Vukušić, Buđa et al., Dev Cell 2016, IF=9,616).
  • Diobeno vreteno je minijaturni stroj sastavljen od mikrotubula koji dijele kromosome u dvije stanice kćeri. Veza između mikrotubula i kromosoma su kinetohore, proteinski kompleksi na kromosomu. Ključno je pitanje kako nastaju sile koje djeluju na kinetohore. Smatra se da sile napetosti između sestrinskih kinetohora stvaraju snopovi mikrotubula koji završavaju na kinetohori, nazvani k-vlaknima. U ovom smo radu otkrili novu skupinu mikrotubula koji stvaraju sile na kinetohore, a koje smo nazvali premošćujućim mikrotubulima jer premošćuju sestrinska k-vlakna. Vezu između premošćujućih mikrotubula i sestrinskih k-vlakana dokazali smo eksperimentima u kojima smo laserom prerezali k-vlakno, nakon čega smo opazili da se premošćujuće vlakno kreće zajedno s k-vlaknima. Kombinirajući novi teorijski model s eksperimentima, pokazali smo da se napetost između kinetohora smanjuje ako je k-vlakno rezano bliže kinetohori, što dovodi do zaključka da premošćujuće vlakno uravnotežuje napetost između kinetohora povezujući sestrinska k-vlakna. Ovaj rad preispituje model prema kojem sile napetosti između kinetohora ovise samo o molekularnim događajima na krajevima k-vlakana, te ukazuje na to da će se postojeći modeli diobenog vretena morati proširiti tako da uključe sile koje stvara premošćujuće vlakno (Kajtez et al., Nat Commun 2016, IF=11.5).
  • Dok starenje ostaje neizbježna činjenica života, pokazali smo da kvasac S. pombe ne podliježe replikativnom starenju. Poznato je da se čak i mikrobi koji se naizgled simetrično dijele, ne dijele u dvije točno identične stanice kćeri, nego jedna dobiva stariji, često neispravni, stanični materijal i stoga stari, dok je druga opremljena novim potpuno funkcionalnim materijalom, te je tako pomlađena. Naš rad pokazuje da je, za razliku od drugih vrsta kvasaca, S. pombe imun na starenje kada se reproducira pod povoljnim uvjetima rasta, jer tada obje stanice kćeri nasljeđuju jednak udio starog staničnog materijala. Kad se pak S. pombe podvrgne negativnim utjecajima poput oksidansa ili visoke temperature, počne se dijeliti na mlađe i starije stanice kćeri baš kao i ostale vrste stanica. Dok starije stanice na kraju umru, mlađe se reproduciraju čak i u teškim uvjetima. Naši su rezultati istaknuli S. pombe kao zanimljiv organizam koji bi mogao poslužiti kao model za ljudske stanice koje ne stare, poput zametnih stanica, matičnih stanica i stanica raka. Naš je rad doveo u pitanje dogmu da svi organizmi, uključujući mikroorganizme, stare (Coelho et al., Curr Biol 2013, IF=9.5; Coelho et al., PLOS Biol 2014, IF=12.7).
  • Stanice imaju fascinantnu osobinu da uredno organiziraju svoju unutrašnjost uz pomoć motornih proteina. Takav jedan protein poznat pod imenom citoplazmatski dinein pokreće ključne procese u stanicama, kao što su transport tvari u neuronima i formiranje diobenog vretena. Ipak, malo se zna o ponašanju dineina u živoj stanici. Moja je grupa razvila metodu promatranja dineina na razini pojedinačne molekule u živoj stanici. Uz pomoć fluorescencijske mikroskopije potpune unutarnje refleksije promatrali smo dineine kako se kreću kroz stanicu, vežu za mikrotubul i hodaju po njemu. Otkrili smo da se dinein veže u dva koraka, prvo na mikrotubul, a potom i na proteine sidra u staničnoj kori. Pokazali smo da dineini pronalaze sidra tako što difundiraju uzduž mikrotubula, a prilikom vezanja na sidro počinju se kretati usmjereno. Ova nova i tehnički zahtjevna zapažanja na razini pojedinačnih molekula objašnjavaju kako dinein pronalazi mjesta s kojih djeluje silom na jezgru, te mehanizam aktivacije dineina (Ananthanarayanan et al., Cell 2013, IF=32.0).
  • Da bi u stanici majci došlo do podjele genetskog materijala u dvije stanice kćeri, kromosomi se vezuju za mikrotubule, koji ih potom razdvajaju. Veza između mikrotubula i kromosoma su kinetohore, proteinski kompleksi na kromosomu. Ključno je pitanje kako mikrotubuli pronalaze kinetohore. Prema ideji "traži i uhvati", koja prevladava u području, brojni mikrotubuli rastu u svim smjerovima i slučajno hvataju kinetohore. Mi smo otkrili novi mehanizam hvatanja kinetohore tijekom mitoze, koji se temelji na vrtnji mikrotubula oko centrosoma (Kalinina et al., Nat Cell Biol 2013, IF=20.8). Pokazali smo da mikrotubuli svojim rotacijskim kretanjem prebrišu prostor te na taj način pretražuju stanicu u potrazi za kinetohorama. Ovaj novi mehanizam hvatanja kinetohore preispituje model o uhvatu kromosoma uveden 80-tih godina prošloga stoljeća.

Vođenje doktorata, magistarskih i diplomskih radova:

  • 15 doktoranada doktoriralo i 23 studenata diplomiralo/magistriralo/postali prvostupnici.
  • Doktorandi su objavili znanstvene radove kao prvi autori u vodećim znanstvenim časopisima (Cell, Nature Cell Biology, Developmental Cell, Current Biology, PLoS Biology, EMBO Reports, eLife).
  • Trenutne pozicije bivših doktoranada su sljedeće: Vaishnavi Ananthanarayanan je voditeljica istraživačke grupe na Sveučilištu New South Wales u Australiji; Sven Vogel je voditelj projekta na Institutu Max Planck za biokemiju u Njemačkoj; Miguel Coelho je konzultant/analitičar u Truist Securities u SAD-u; Iana Kalinina je poslijedoktorand na Sveučilištu u Exeteru u Velikoj Britaniji; Davide Accardi je voditelj platforme za mikroskopiju pri Champalimaud Foundation u Portugalu; Manuel Neetz je voditelj IP Diagnostic Imaging odjela u Siemens Healthineers u Njemačkoj; Lora Winters je administrativna voditeljica Znanstvenog centra izvrsnosti ”Fizika života” na TU Dresden u Njemačkoj; Kruno Vukušić je poslijedoktorand na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu; Bruno Polak je poslijedoktorand na Sveučilištu u Zagrebu; Renata Buđa je biokemičar u Fidelti u Zagrebu.
  • Ukupno je vodila 13 postdoktoranada.

Pozvana predavanja:

  • Više od 120 pozvanih predavanja na konferencijama i znanstvenim radionicama uključujući:
    ÖGMBT 13th Annual Meeting, Beč, Austrija, plenarno predavanje, 2021 (virtualno).
    Physics Meets Biology Oxford, Velika Britanija, glavno predavanje, 2021 (virtualno).
    Virtual Biology Colloquium. National University of Singapore, Singapore, 2021 (virtualno).
    The Biophysical Society 65nd Annual Meeting, 2021 (virtualno).
    ASCB│EMBO 2019 Meeting, Washington DC, SAD, 2019. 
    Gordon Research Gordon Research Conference: Stochastic Physics in Biology, Fluctuations, Landscapes and Statistical Mechanics of Biological Heterogeneity, Ventura, CA, SAD, 2019.
    Biophysical Society 62nd Annual Meeting, San Francisco, CA, SAD, 2018.
    Gordon Research Conference (GRC) on Motile and Contractile Systems, New London, NH, SAD, 2017.
    EMBO Conference on Meiosis, Oxford, Velika Britanija, 2015.
    12th Multinational Congress on Microscopy, Eger, Mađarska, plenarno predavanje, 2015.
    10th European Biophysics Congress EBSA, Dresden, Njemačka, plenarno predavanje, 2015.
    The American Society for Cell Biology Annual Meeting, Philadelphia, PA, SAD, 2014.
    Biophysical Society 56th Annual Meeting, San Diego, CA, SAD, 2012.
    Gordon Research Conference: Plant and Microbial Cytoskeleton, Andover, NH, SAD, 2012.
  • Više od 40 pozvanih predavanja na kolokvijima i seminarima uključujući:
    Instituto Gulbenkian de Ciência, Portugal, 2021 (virtualno).
    Max Planck Institute for Biophysical Chemistry, Göttingen, Njemačka, 2020. 
    Humboldt-Universität zu Berlin, Berlin, Germany, 2019.
    Max Planck Institute (MPI) for Developmental Biology, Tübingen, Njemačka, 2018
    University of Geneva, Švicarska, 2018.
    Institut Curie, Pariz, Francuska, 2018.
    ETH Zürich, Švicarska, 2015.
    Engineering and Physical Biology Symposium, Harvard, Cambridge, MA, SAD, 2012.
    California Institute of Technology, Pasadena, CA, SAD, 2010.

Organizacija konferencija:

  • Suorganizatorica konferencije Mitotic spindle: From living and synthetic systems to theory, Split, Hrvatska, 2019 i 2021
  • Članica međunarodnog znanstvenog odbora kongresa 45th FEBS Congress Molecules of Life: Towards New Horizons, Ljubljana, Slovenia, 2021
  • Članica znanstvenog odbora radionice Students and Postdocs Meiosis Workshop, 2021
  • Članica programskog odbora konferencije Optical Manipulation and its Applications Topical Meeting, OSA Congress on Optics in the Life Sciences, Tucson, AZ, SAD, 2019 i 2021. (virtualno)
  • Supredsjedateljica na simpoziju 2nd ASCB │ EMBO Meeting, San Diego, CA, SAD, 2018
  • Supredsjedateljica na konferenciji 62nd Annual Meeting of the Biophysical Society, San Francisco, CA, SAD, 2018
  • Organizatorica konferencije EMBO Conference on Meiosis, Hvar, Hrvatska, 2017
  • Suorganizatorica konferencije ELMI - 17th European Light Microscopy Initiative meeting, Dubrovnik, Hrvatska, 2017
  • Članica međunarodnog savjetodavnog odbora konferencije From Solid State to Biophysics VIII, Cavtat, Hrvatska, 2016
  • Članica organizacijskog odbora EMBO Conference on Meiosis, Oxford, Velika Britanija, 2015
  • Predsjedateljica simpozija Molecular Motors, 10th European Biophysics Congress, EBSA 2015, Dresden, Njemačka
  • Predsjedateljica plenarnog simpozija Cell Morphology u sklopu EMBO Conference Pombe 2013, 7th International Fission Yeast Meeting, London, Velika Britanija
  • Članica programskog odbora 11. i 12. Međunarodne škole biofizike Greta Pifat-Mrzljak, Primošten, Hrvatska, 2012 i 2014

Recenzentske aktivnosti:

  • Više od 40 recenzija u stranim znanstvenim časopisima: Nature, Science, Nature Cell Biology, eLife, Proceedings of the National Academy of Sciences, Current Biology, Molecular Biology of the Cell, EMBO Journal, Optics Express, Physical Biology, Journal of Microscopy, Biochemical and Biophysical Research Communications.
  • Više od 15 recenzija stranih znanstvenih projekata: ERC Starting i Consolidator Grants, Njemačka zaklada za znanost (DFG), Human Frontier Science Program (HFSP), Swiss National Science Foundation, Academy of Sciences of the Czech Republic, The Leverhulme Trust.

Uređivanje znanstvenih časopisa:

  • Članica Savjetodavnog uredništva u znanstvenom časopisu Life Science Alliance.
  • Članica Uredništva i Znanstvenog savjetodavnog odbora u znanstvenom časopisu Science Matters.

Rad u panelima i međunarodnim povjerenstvima

  • Članica ocjenjivačkog panela ERC Starting Grant 2020 za područje Stanična i razvojna biologija.
  • Članica povjerenstva za nagradu National Fund for Scientific Research (FNRS) Quinquennial Prize, Belgija, 2020.
  • Članica panela Njemačke zaklade za znanost (DFG) za Collaborative Research Centres/Transregio, 2017.

Popularizacija znanosti:

  • Televizija: gost u studiju u emisijama "Hrvatska za 5", "Treći element", "Društvena mreža", "Među nama"; intervjui u emisijama "Labirint", "Znanstveni krugovi" i "Dobro jutro Hrvatska" na HTV-u, "Bolja Hrvatska" na Novoj TV, "RTL Danas" na RTL-u
  • Radio: intervjui na BBC World Service, Hrvatskom radiju 3, Radio Sljemenu, u Međunarodnom programu Hrvatskoga radija "Glas Hrvatske" i na Radio Yammatu
  • Tisak: intervjui u novinama i časopisima kao što su Jutarnji list, Večernji list, Gloria, Putni časopis Croatia Airlinesa, Novi list, Slobodna Dalmacija, 24 sata, Glas Koncila, Tehnopolis, Supermila, Bild, NASA's Astrobiology Journal, Science et Vie
  • Održala 7 motivacijskih govora za učenike osnovnih i srednjih škola
  • 5 popularno-znanstvenih predavanja
  • Posjet predsjednika Europskog istraživačkog vijeća (ERC), prof.dr.sc. Jean-Pierre Bourguignona, laboratoriju u ožujku 2018
  • Posjet predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, laboratoriju u ožujku 2017
  • Govor u Europskom parlamentu, 2015
  • Uvrštena među Zvijezde 2015. godine po izboru časopisa Gloria
  • Uvrštena na listu znanstvenica s najviše stila u svijetu po izboru organizacije Future-ish, 2013-2015

Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.