Riječ je o zborniku radova koji je objavljen povodom stote obljetnice rođenja Ivana Supeka, filozofa, znanstvenika, književnika, mirotvorca i humanista.

Nikola Biliškov je urednik i autor u ovom zborniku, koji donosi i eseje Hajrudina Hromadžića, Tomislava Tomaševića, Srđana Gavrilovića, Višnje Jankov, Dijane Ćurković, Saše Blagusa, Gorana Jerasa, Ivane Zagorac i Marine Kelave.

Osim radova deset autora, zbornik sadrži i opsežan razgovor vođen sa Supekom nedugo prije njegove smrti, a koji se sada prvi puta objavljuje u knjizi. Premda je od tog razgovora prošlo više godina, misao Ivana Supeka je i dalje aktualna, možda i više nego u doba kad je razgovor održan.

Akademik Ivan Supek otac je moderne znanosti u Hrvatskoj. Među prvima je uočio da moderna znanost zahtjeva motiviranje i obrazovanje velikog broja mladih suradnika, ali i izgradnju istraživačkih i multidisciplinarnih instituta. Osnivač je IRB-a koji je nastao po modelu Bohrovog instituta u Kopenhagenu.

Zahvaljujući vizionarstvu akademika Supeka IRB je iz instituta za teorijsku fiziku prerastao u multidisciplinarni i interdisciplinarni institut, te i danas vodeću i najveću znanstveno-istraživačku instituciju od posebnog značenja za znanost i razvoj Republike Hrvatske u područjima prirodnih znanosti i biomedicine, s posebnim potencijalom za gospodarski razvoj.

Odbor za dodjelu Nagrade u svom obrazloženju ističe da je ovom zborniku dodijeljeno priznanje ''jer pridonosi  stvaranju  ozračja  razumijevanja  mirotvorstva, nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva. Štoviše, sam Zbornik i rad na njemu mirotvorni je poduhvat. Okuplja i potiče na sudjelovanje  u radu na društvenoj pravdi i promjeni nove generacije aktivista, istraživača i mislilaca odlično se nadovezujući na naslijeđe znanstvenog, društvenog i mirotvornog djelovanja akademika Supeka. Značaj buđenja i aktivnog angažmana, kritičke misli i korištenja znanja za rad na pravednijem društvu, u humanističke svrhe, inkorporiran je u širokom spektru tema obrađenih u Zborniku: kritička misao, uloga znanosti, mirovne politike, humanistička arihitektura, pravedna ekonomija, ekonomska demokracija, održivi prirodni i društveni razvoj, ekologija.'' Književnica Tatjana Gromača o tom je zborniku istaknula i da ''promiče način mišljenja, življenja i djelovanja koji teže zdravim, kvalitetnim, ispunjenim ljudskim životima, odnosima i zajednici. Zbog toga je prepoznajemo kao određeno svjetlo u tmini''.

Mirovna Nagrada 'Krunoslav Sukić' dodjeljuje se od 2009. godine u četiri kategorije, i to za osobite doprinose u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka te dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja.