Molim Vas ispričajte nam u par rečenica kakvim se istraživanjima bavite i što radite na projektu?

Lang Balija

Moja uloga na projektu je detekcija imunološkog odgovora u miševa na modele čestica sličnih virusima (engl. virus like particles, VLP).

Moji ostali znanstveni interesi su dobrobit laboratorijskih životinja u istraživanjima (3R), istraživanja u području životinjskih otrova i antivenoma, kao i istraživanja u području virusne imunologije.

Halassy

Bavim se istraživanjem bioloških lijekova i njihovih potencijala, negdje na granici između bazičnih istraživanja i primijenjenih. Interesiraju me cjepiva, posebice protiv virusnih bolesti, ali i virusi kao potencijalni lijekovi za borbu protiv raka. Posebni interes su mi i terapeutski imunoglobulini i njihov potencijal u liječenju virusnih bolesti, kako u epidemijskim kriznim uvjetima, tako i u redovnim. Istražujem i principe djelovanje životinjskih imunoglobulina u liječenju određenih humanih stanja, npr. otrovanja nakon ugriza životinja otrovnica. Kao iskusni istraživač moj posao jest pratiti područje, postavljati hipoteze, predlagati metodologiju za ispitivanje hipoteza, te sagledavati i interpretirati rezultate. Kroz sve to školovati mlade ljude za karijeru znanstvenika.

Na ovom projektu sam se bavila biokemijskim analizama modela čestica sličnih virusima.

Košutić Gulija

Istraživanja kojima se bavim odnose se na pripremu i karakterizaciju stabilnih virusnih konstrukata koji bi bili modeli za pripremu živih atenuiranih cjepiva.

Na projektu Raptovax bavila sam se kloniranjima virusnih sekvenci u plazmidne vektore te ekspresijom proteina u staničnim kulturama.

Jagušić

Moj znanstveni rad vezan je uz teme patogeneze virusa mumpsa, dizajna rekombinantnih virusa i vektorskih cjepiva, određivanja genetskog sastava virusnih populacija te molekularne epidemiologije respiratornih virusa. Bavim se i utjecajem mutagena na virus mumpsa te razvojem testova za precizno određivanje titra infektivnog virusa.

Na projektu Raptovax sam pripremala proteinske antigene za imunizaciju životinja.

Pali

Ja sam na projektu Raptovax zaposlena kao mlada istraživačica, a bavila sam se stvaranjem čestica sličnih virusima temeljenim na virusu humane parainfluence tipa 2 u stanicama sisavaca.

Ujedno sam uključena i u druga istraživanja u Laboratoriju za molekularnu biomedicinu, bavim se primjenom sustava reverzne genetike u proizvodnji modelnog vektorskog cjepiva protiv virusa hepatitisa C te morfološkom i genomskom karakterizacijom tako dobivenih produkata.

Ivančić Jelečki

Ja sam voditeljica istraživačkih aktivnosti projekta Raptovax na Sveučilištu u Zagrebu. Naša uloga bila je konstrukcija i biokemijska karakterizacija VLP temeljenih na virusu humane parainfluence tipa 2 u stanicama sisavaca, kao i istraživanje imunološkog odgovora na VLP i nanočestice koje su temeljene na proteinu N tog virusa, a stvorene su u bakterijama.

Inače, moj primaran znanstveni interes je genomika i molekularna epidemiologija RNA virusa te istraživanje sastava virusnih populacija. 

Kako i kada ste se odlučili za karijeru znanstvenice? Što vas je motiviralo?

Halassy

Karijera znanstvenice došla je spontano, putem. Nakon završetka studija molekularne biologije htjela sam se zaposliti i tražila sam bilo koji posao u struci. Prvi posao koji sam uspjela dobiti bio je posao znanstvenog novaka u Odjelu za istraživanje i razvoj Imunološkog zavoda. Imala sam izvrsnu mentoricu, prof. Jelku Tomašić, koja je lijepo znala upravljati razvojem mladog znanstvenika i biti podrška u znanstvenom usavršavanju. Tu sam otkrila da sam u tomu dobra, i da me istraživanje veseli.

Lang Balija

Svoj radni vijek kao veterinarka započela sam u proizvodnji imunobioloških preparata Imunološkog zavoda. Tijekom svog rada zbog prirode posla bavila sam se unapređenjem određenih proizvodnih postupaka, što se danas svodi pod pojam „razvoj“. Sa znanošću se u proizvodnji nisam mogla intenzivnije baviti zbog drugog karaktera posla, ali sam često sudjelovala u nekim istraživačkim studijama Odjela za istraživanje i razvoj. Nakon gašenja proizvodnje imunobioloških preparata, zahvaljujući svojoj ekspertizi u radu s laboratorijskim životinjama i proizvodnji imunobioloških preparata prešla sam na Sveučilište u Zagrebu, u Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji u kojem sam se posvetila isključivo istraživačkom radu.   

Pali

Tijekom školovanja pokazivala sam interes i prema društvenim i prirodnim znanostima. Kako sam po prirodi vrlo znatiželjna i volim propitkivati stvari, znala sam da se želim baviti poslom koji nije monoton i koji će mi predstavljati izazov na svakodnevnoj bazi. Odlučujući čimbenik bila je genetika, koju sam upoznala na satu biologije u gimnaziji i koja me na prvu oduševila. Htjela sam naučiti kako možemo saznanja iz područja manipulacije genoma primijeniti kao alat u liječenju ili suzbijanju ljudskih bolesti.

Jeste li se suočavale s nekim rodnim stereotipima tijekom napredovanja u karijeri?

S kojim drugim izazovima ste se suočavali tijekom napredovanja u karijeri?

Lang Balija

Kad sam odlučila upisati Veterinarski fakultet, većina se pitala zašto želim „muško“ zanimanje. Činjenica je da je u mojoj generaciji bilo više studenata nego studentica. Danas, sa gotovo trideset godina odmaka, većinu čine studentice. Vremena se mijenjaju, stereotipi se razbijaju. To se također može nazvati civilizacijskim dosegom.

Moj osobni izazov bio je postavljanje prioriteta poslovnih i privatnih obaveza. Kad se to posloži, kad odlučite koji su vaši prioriteti, sve postaje lakše. Izgradnja kvalitetnih partnerskih odnosa, bilo privatnih bilo poslovnih, ključ su uspjeha ili neuspjeha u karijeri. S naglaskom na osobno poimanje značenja uspjeha ili neuspjeha.

Jagušić

Moram priznati da se u poslovnom svijetu nisam suočavala sa rodnim stereotipima niti sam tijekom svog rada osjetila takvu vrstu diskriminacije. Imam sreće da radim u vrlo poticajnom radnom okruženju u kojem su većinski zastupljene žene, od doktorandskih pozicija do rukovodećih položaja. Vjerujem da to možda nije slučaj u drugim znanstvenim institucijama ili industriji.

Ivančić Jelečki

Nisam se suočavala s rodnim stereotipima, do sada sam radila u okruženjima u kojima je uvijek bilo puno žena na rukovodećim pozicijama i to nikome nije bilo čudno. 

Što se tiče drugih izazova - teško mi pada gledati nepotistička i politička kadroviranja, i potom totalnu nezainteresiranost ljudi koji su na taj način došli do pozicija da učine išta dobro. Tog još najmanje ima među samim znanstvenicima – znanstveni rad zahtijeva predanost, puno truda i odricanja na drugim poljima života, pa mnogi koji na to nisu spremni brzo odustanu od znanosti. 

Među problemima u znanosti istakla bih i sve veću količinu administrativnih zadataka koji su uvelike sami sebi svrha, a nerijetko u 90%-tnom obimu spadnu na leđa znanstvenika. Iscrpljujemo se na administraciji, a oduzima nam se mogućnost posvećivanju istraživanjima, kao i volja za ostankom u ovakvom sustavu.   

Halassy

Sintagma rodni stereotipi, iako je sve češće čujem, mi je nejasna i zvuči jako umjetno kreirana. Svaki put kad je čujem moram iznova tražiti njezino značenje i kad pročitam definiciju djeluje mi i dalje umjetno i izmišljeno. Vjerojatno je to razlika u promišljanju i shvaćanju svijeta oko nas između mozga prirodoslovca i sociologa, koji su vjerojatno takav termin sklepali.

Ako me pitate je li mi to što sam žena predstavljalo prepreku u razvoju karijere, ili dobivanju posla, položaja, priznanja, odgovor je apsolutno ne. Bilo je raznih prepreka i problema, ali uvijek je u pozadini bila tromost i nerazumijevanje administracije, ili “nepodobnost” osoba koji su mi bili nadređeni, no moj spol nije nikad bio problem ili uzrok preprekama.

Mislim da u znanosti ne postoji problem vezan za spol, dapače, hrvatska znanost je dominantno ženska. Barem je takvo područje bioznanosti u kojem ja djelujem. U jedinici u kojoj radim od 22 zaposlenih 18 su žene. Jesu li češće muškarci na nekim vodećim pozicijama? Možda jesu, možda nisu, ali me ne čudi ako i jesu. No mislim da to nije posljedica toga da netko ne bi htio ženu na vodećoj poziciji, već žene u globalu imaju manju ambiciju biti na vodećim pozicijama. Žene koje imaju i obitelj, djecu, one žele imati mogućnost nakon odlaska s posla u potpunosti se posvetiti svojoj obitelji, i ne žele dodatnu odgovornost koja će ih okupirati i nakon radnog vremena.

Je li ženama teže napredovati u karijeri? Ženama koje odluče biti majke (a to preporučam svim ženama) sigurno je teže napredovati u bilo kojoj karijeri, ne samo u znanstvenoj. Morate uzeti u obzir da svaka trudnoća znači prekid u karijeri. Što je više takvih prekida, što su oni duži, to su povratci natrag u dinamiku rada teži. Posebno u prirodoznanstvenom području koje se vrlo brzo mijenja. No, to naprosto treba prihvatiti, a ne pokušavati umjetno nivelirati. Žena je svojim spolom posebna i jedinstvena, samo ona može biti majka. Muškarac to ne može biti. Stoga, ako zbog tog njenog jedinstvenog i posebnog svojstva teže napreduje u poslu i karijeri, treba se samo sjetiti da ima jedinstvenu privilegiju u kojoj je nijedan muškarac ne može preteći.

Jesu li žene dovoljno zastupljene u znanosti u RH odnosno kakva je, po vašem mišljenju, situacija sa ženama znanstvenicama na rukovodećim mjestima (voditelji laboratorija, zavoda, odsjeka, centara i sl.)

Lang Balija

Zastupljenost žena u znanosti ekvivalentna je zastupljenosti žena u bilo kojem drugom društvenom segmentu. Nisam pratila tu statistiku, ali nadam se da jesu. Ipak smo u 21. stoljeću.

Košutić Gulija

Na studiju biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu žene su brojčano dominantne te se to preslikava i na broj žena u znanosti u području biologije, te na rukovodećim mjestima. Iako je broj muškaraca u ovom području vrlo malen nije nezamjetan njihov broj na rukovodećim mjestima.

Ivančić Jelečki

Tijekom moje karijere susrela sam se i sa ženama i s muškarcima na meni nadređenim pozicijama. Kvaliteta njihovog rada i upravljanja nije imala nikakve veze s rodom, nego sa znanjem, predanošću poslu, sposobnošću organizacije timskog rada, uvažavanjem kolega i posebice sposobnošću motivacije suradnika.

Što možemo poboljšati?

Lang Balija

Uvijek se sve može poboljšati. Čovjekova težnja mora biti, ali i je da stvari poboljša.

Halassy

Svašta u sustavu znanosti (i u cijelom javnom sustavu) treba poboljšati, ali niti jedan problem nije utemeljen na razlikama u spolu.

Koja je vaša poruka za sve djevojčice i djevojke koje se žele postati znanstvenice?

Lang Balija

Jedino je važno u životu svakog čovjeka da radi ono što ga ispunjava. Svatko tko misli da se pronalazi u istraživanjima neka se time i bavi.

Halassy

Znanost je predivno zanimanje. Možete se igrati cijeloga života. No znanost nije jednostavno zanimanje. Osoba koja se odluči ovim poslom baviti mora tijekom školovanja biti izvrstan učenik i usvojiti mnoga već postojeća znanja. Nadalje, mora biti spremna cijeli život dalje učiti. Mora u sebi objedinjavati brojne karakteristike i ovladati brojnim vještinama. Mora biti jako znatiželjna, mora biti neustrašiva, spremna javno nastupati, zagovarati svoje hipoteze i prezentirati rezultate, boriti se svojom stručnošću za financiranje vlastitih istraživačkih ideja, imati visoke etičke standarde i kao osoba i kao istraživač.

Nakon studija dobro je iskušati kako bi se snašli u znanosti kroz poslijediplomski studij te poziciju doktoranda. Ako otkrijete da vas to veseli, da ste sretni, da radite s lakoćom, to su pokazatelji da je to možda pravi poziv za vas.

Na kraju bih svih djevojčicama i djevojkama poručila, da bez obzira za koju poslovnu karijeru se odlučile, bila ona znanstvena ili neka druga, da ne stavljaju život na čekanje. Da ne odgađaju stvaranje obitelji, da ne odgađaju majčinstvo, jer to je područje za koje su privilegirane kao žene i koje će njihovim životima dati smisao, a karijera koja može to pratiti i koju će moći s veseljem uz obiteljske obveze i roditeljstvo razvijati, će se sama ukazati.

To je moj recept za zadovoljstvo u životu.

Košutić Gulija

Poruka za djevojčice je da je znanost zabavna i da je se ne boje, ali djevojčice koje žele postati znanstvenice već su stekle pozitivnu sliku o zanimanju znanstvenice i treba ih tijekom školovanja samo podržavati na tom putu.

Kad djevojčice postanu djevojke koje žele postati znanstvenice trebaju uzeti u obzir da je u znanosti sustav zapošljavanja trom, plaće destimulirajuće te da kod izbora visokog obrazovanja računaju da tijekom radnog vijeka mogu ostvariti karijeru i u nekoj drugoj djelatnosti.

Iste poruke vrijede i za dječake i mladiće koji žele postati znanstvenici.