Plastika je sveprisutna. Zbog dojma da je uglavnom inertna, interes za istraživanje manji je od onog za letalne toksikante, iako rezultati nedavnih istraživanja pokazuju značajne subletalne učinke izloženosti plastici. Ovo je osobito alarmantno zbog svakodnevnog porasta proizvodnje i uporabe plastike. (Mikro)plastika djeluje i kao vektor za ksenobiotike i zagađivala, te često degradira fizikalno-kemijska svojstva staništa.Raznoliki načini djelovanja zahtijevaju pristup temeljen na procesima, kako bi bilo moguće povezati izloženost plastici i ostalim zagađivalima s učincima na organizam - uključujući subletalne učinke. Iako dostupna istraživanja sadrže podatke o izloženosti plastici i povezanim zagađivalima, nisu razvijeni alati za kvantificiranje rezultirajućih učinaka na organizam.Modeli koji se temelje na teoriji dinamičih energijskih budžeta (DEB) prate asimilaciju i korištenje energije i materije, te postavljaju temelje za razvoj kvantificirajućih alata. DEB modeli mogu uključivati i toksikokinetiku (apsorpciju i eliminaciju toksikanata) i toksikodinamiku (učinke toksikanata), kvantificirajući tako međuovisnosti između asimilacije energije, izloženosti toksikantima i životnog ciklusa organizma. QPlast će koristiti DEB pristup za razvoj skupa alata za kvantificiranje (sub)letalnih učinaka izloženosti plastici i srodnim zagađivalima.QPlast će:•koristiti pristup za procjenu smanjene asimilacije energije uslijed progutane plastike (pristup razvila predlagateljica projekta), kako bi se kvantificirali učinci plastike na vrste od posebnog ekološkog ili komercijalnog značaja,•razviti ekotoksikološki modul koji uzima u obzir učinke otpuštanja organskih i anorganskih ksenobiotika iz progutane plastike, i•istražiti bihevioralne posljedice izloženosti, koristeći pokuse na gujavicama za usmjeravanje razvoja modela.QPlast će razviti nove kvantificirajuće alate, te će upotrijebiti već dostupne i generirati nove podatke o učincima izloženosti plastici i povezanim zagađivalima.