U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji veliki interes za rekonstrukciju paleookoliša i paleoklime kroz proučavanje paleovegetacije. Ako je u sedimentu prisutno dovoljno sporomorfi (spore, pelud), možemo lako rekonstruirati klimu i okoliš. Međutim, u nedostatku sporomorfi, analiza preostalih mikroskopskih ostataka s organskim stjenkama, tj. palinofacijesa i nepeludnih palinomorfi (NPP) također može dati važne tragove za rekonstrukciju paleookoliša. Palinofacijes predstavlja ukupni organski ostatak sedimenta dok su nepeludni palinomorfi (NPP) mikrofosili različitog podrijetla (biljke/životinje/alge/gljive) pronađeni u palinološkim preparatima u rasponu veličina peludnih zrnaca (10-250 µm). Zajednica nepeludnih palinomorfa može ukazivati na uvjete okoliša u vrijeme taloženja i može se koristiti kao pokazatelj antropogenog utjecaja, a vrlo je korisna činjenica da se nalaze u svim vrstama sedimenata, od morskih do kopnenih, uključujući špiljske sedimente i arheološke artefakte. Projekt će se usredotočiti na identifikaciju i interpretaciju NPP i palinofacijesa uzoraka iz sedimentnih sukcesija i arheološkog materijala gdje je bilo nedovoljno biljnih ostataka. Primjenjivost NPP-a i palinofacijesa u rekonstrukciji paleookoliša testirat će se na dva pilot područja, uključujući špilju Vela spila iznad Vele Luke (Korčula) i arheološko nalazište Vučedol. Integrirat ćemo palinološku, mineralošku, petrološku, geokemijsku i sedimentološku analizu kako bismo pružili kompleksno razumijevanje okolišnih procesa. Posebna pozornost posvetit će se tafonomskim procesima i podrijetlu recentne kontaminacije koja može promijeniti palinofacijesne obrasce i dovesti do pogrešnih zaključaka u rekonstrukciji okoliša. Ishodi projekta mogu doprinijeti i prirodnim i humanističkim znanostima (arheologiji) i poboljšati naše znanje o promjenama u okolišu koje su se dogodile u prošlosti i interakcijama čovjeka i prirode.