Sjeverni Jadran predstavlja najsjeverniji biogeografski sektor u Sredozemnom moru. Morsko dno uz zapadnu istarsku obalu uglavnom je hridinasto i stoga posebno pogodno za rast smeđih makroalgi roda Cystoseira. Zapadna obala Istre proteže se na oko 100 km zračne linije u smjeru sjever-jug. Ova posebna orijentacija utječe na veliku varijaciju oceanografskih varijabli i dinamiku valovanja. U zoni plime i oseke dominira naselje vrste Cystoseira amentacea, čija je maksimalna abundacija na jugu Istre. U predloženom projektu ispitat ćemo rasprostranjenost i gustoću naselja vrste C. amenatacea duž cijele istarske obale s posebnim osvrtom na određivanje topografije njenih staništa. Na području zapadne obale Istre zabilježena je opća regresija vrsta roda Cystoseira, prvenstveno u infralitoralnoj zoni. Prije 2015. godine, mješovita naselja smeđih makroalgi Cystoseira compressa, Cystoseira barbata, Cystoseira crinita, Cystoseira foeniculacea i Cystoseira humilis formirala su bogata staništa, koja su uglavnom dominirala na hridinastome dnu. Kronologija regresije naselja vrsta roda Cystoseira praćena je od proljeća 2015. do jeseni 2018. na nekoliko postaja. Na temelju navedenih opažanja u predloženom projektu procijenit ćemo trenutni status vrsta roda Cystoseira te moguće prve znakove regresije njihovih staništa uslijed lokalnih i globalnih stresora, među kojima ćemo veću pažnju posvetiti praćenju utjecaja povišenih ljetnih temperatura, bentoskog cvata te hridinskih ježinaca, kao brstioca. Nadalje, detaljnije ćemo ispitati reproduktivnu fenologiju vrsta roda Cystoseira, što je preduvjet za njihovu uspješnu reprodukciju te rast i razvoj, a testirat ćemo i neke ekonomski opravdane i učinkovite metode za eventualno obnavljanje nekih degradiranih staništa vrsta roda Cystoseira duž istarske obale.