Scenariji budućih klimatskih promjena predviđaju da će se koncentracije peludi u zraku povećati jer se vrijeme oprašivanja biljaka produljuje zbog povećanih koncentracija CO2 u atmosferi i viših temperatura. Interakcije kopna i mora postat će intenzivnije, a budući da pelud sadrži značajnu količinu organskih hranjivih tvari, jedan je od alohtonih unosa u prirodne vode koji može promijeniti dinamiku ekosustava. Iako je unos peludi u slatkovodne sustave (osobito jezera) vrlo dobro proučen, nema informacija o utjecaju unosa peludi na primarnu proizvodnju u moru, koja čini bazu morske trofičke piramide. Fenomen žute morske površine dokumentiran je posljednjih godina duž jadranske obale od Kvarnera, Šibenika, Splita do Dubrovnika, a ne zna se koliko dugo pelud ostaje na površini, koliko se širi u dubinu i kakve posljedice ima u morskoj vodi. Interdisciplinarni projekt POLLMAR okupit će stručnjake iz atmosferskih kemije, aerobiologije, biogeokemije mora i oceanologije kako bi po prvi put proučavali unos peludi iz zraka u obalna područja srednjeg Jadrana tijekom glavne sezone oprašivanja od veljače do srpnja. Laboratorijskim eksperimentima istražit će se dinamika pucanja različitih peludnih zrnaca u uvjetima morske i bočate vode te će se identificirati i kvantificirati organski peludni materijal i karakterizirati onečišćivala koji se adsorbiraju na površini peludi. Provest će se mikrokozmos eksperiment inkubacije morske vode sa prikupljenim peludnim zrncima u usporedbi s otopljenim organskim peludnim tvarima koji će razjasniti utjecaj donosa peludi na primarnu proizvodnju. Ovo istraživanje je relevantno za Jadransko more, ali i druga oligotrofna obalna područja Sredozemlja koja mogu brzo reagirati na okolišni stres, a posebno na povremene i prekomjerne unose hranjivih tvari s kopna i iz atmosfere.