Kada želimo promatrati događaje koji se odvijaju brzo, dobijemo privid kontinuiranog kretanja, poput nepokretnih slika u filmu. Ako želimo istražiti stvarno kratke događaje, potrebna nam je posebna tehnologija. U svijetu elektrona promjene se događaju u nekoliko desetinki atosekunde – atosekunda je toliko kratka da ih u jednoj sekundi ima onoliko koliko je bilo sekundi od rođenja svemira.

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku prepoznata su po svojim eksperimentima koji su čovječanstvu dali nove alate za istraživanje svijeta elektrona unutar atoma i molekula.

Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier demonstrirali su način stvaranja iznimno kratkih (atosekundnih) impulsa svjetlosti koji se mogu koristiti za mjerenje brzih procesa u kojima se elektroni kreću ili mijenjaju energiju, omogućivši istraživanje procesa koji su toliko brzi da ih je prije bilo nemoguće pratiti.

Životopis

Dr. sc. Nataša Vujičić znanstvena je suradnica na Institutu za fiziku. Autorica je 24 znanstvena rada. Doktorirala ja fiziku 2011. Godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2013. godine bavi se istraživanjem dvodimenzionalnih (2D) materijala, posebno poluvodiča baziranih na dihalkogenidima prijelaznih metala (TMDs) i povezanim heterostrukturama. Na Institutu za fiziku razvila je čitav tehnika za istraživanje optičkih svojstava 2D materijala poput fotoluminiscencijske, Ramanove i apsorpcijske spektroskopije, tehnike mjerenja niskoenergetskih Ramanovih modova, optičkog mapiranja uzoraka, polarizacijski osjetljive fotoluminiscencijske i Ramanova spektroskopije, polarizacijske osjetljive nelinearne mikroskopiju, vremenske razlučive spektroskopije s primjenom na istraživanje 2D materijala te istraživanje optičkih svojstava 2D materijala na niskim temperaturama i u vanjskom magnetskom polju. Bavi se i sintezom 2D materijala, sintezom lateralnih i vertikalnih heterostruktura i legura načinjenih od TMDs.

U razdoblju od lipnja 2017. do svibnja 2021., kao pomoćnica ravnatelja, sudjelovala je u nizu aktivnosti koje su imale za cilj uspješnu provedbu institutskih infrastrukturnih projekata. Kao član projektnog tima projekta Centar za napredne laserske tehnike (CALT), sudjelovala u svim fazama njegove provedbe CALT. Bila je voditeljica dva znanstvena projekta, a trenutno je koordinatorica za Horizon Europe projektu Recyclable Materials Development at Analytical Research Infrastructures (ReMaDe@ARI). Mentorica je na dva doktorska rada i tri završna rada te je nositelj kolegija ,,Femtosekundna laserska spektroskopija“ na doktorskom studiju fizike Sveučilišta u Zagrebu.