Raspored

dr. sc. Saša Ceci: „Zašto je nebo plavo, oblaci bijeli, a trava zelena?“

Na predavanju ćemo vidjeti što je to svjetlost i što znači da je svjetlost neke boje. Vidjet ćemo otkud plava boja nebu i zašto je Sunce na zalasku crveno.  Kad to shvatimo, uvidjet ćemo i zašto su oblaci bijeli, iako se sastoje od prozirne vode, ali i zašto je mlijeko bijelo, baš kao oblak. Svjetlost koja nam dolazi sa Sunca je zapravo bijela, iako djeca Sunce u pravilu crtaju kao žuto - vidjet ćemo zašto. Posebno zanimljive stvari se događaju kad se ta bijela svjetlost odbija od raznih predmeta oko nas. Tada mi vidimo svu raskoš boja. No, vidimo li mi da je neki predmet, primjerice, plav zato što nam s njega dolazi plava svjetlost? Pitanje izgleda glupo, svima je jasno da je tako. Kako bi uopće moglo biti drugačije. No, kao i mnoga druga "glupa" pitanja koja imaju "očigledan" odgovor, i ovo ima odgovor koji je - neočekivan. Koji? Navratite na predavanje pa ćete vidjeti.

dr. sc. Dubravka Švob Štrac: „Mozak u bojama“

Boje su svuda oko nas i sastavni su dio naše svakodnevnice. Evolucijski one predstavljaju važnu prilagodbu i mnoga ih bića koriste kako bi se maskirala, zagrijala, zaštitila ili privukla partnera. Međutim, da li ste se ikada zapitali što su zapravo boje i što omogućuje da ih vidimo golim okom? Znate li da iako ljudsko oko može percipirati više od milijun različitih boja, svi ljudi ne vide iste boje, a neki ih uopće ne razlikuju? Također, mnoge životinje boje vide različito od čovjeka. Samo raspoznavanje boja odvija se u mozgu, no percepcija boje je individualan i kompleksan proces na kojeg utječu brojni čimbenici i koji se mijenja tijekom života. S druge strane, boje utječu na naše raspoloženje i ponašanje, a nekima su čak i zastrašujuće. Znate li za ljude koji čuju boju? Dođite na predavanje, saznajte odgovore i pomiješajte boje naših misli.

dr. sc. Nikola Biliškov: „Kemija i boje“

Priprava boja jedan je od najstarijih zadataka s kojima je suočena kemija. Štoviše, taj je zadatak tisućama godina stariji od naše spoznaje da pripremanje pigmenata i boja spada u ono što zovemo kemijom. I tako je strast za bojama dovela do razvoja mnogih vještina i postupaka, koji su danas važan dio kemijske znanosti i tehnologije. U ovom predavanju bit će predstavljeni i približeni neki od tih postupaka, a također ćemo pokušati odgovoriti na pitanje zašto su uopće tvari obojene.

dr. sc. Maja Herak Bosnar: „Bojanje u staničnoj i molekularnoj biologiji“

Stanice i njihovi odjeljci, kao i molekule od kojih su građeni, često se proučavaju uz pomoć različitih boja koje ih čine vidljivima, primjerice, pod mikroskopom ili na različitim nosačima. U posljednjim desetljećima posebno se često upotrebljavaju fluorescentne boje kojima možemo vidjeti različite stanične makromolekule (DNA, proteine) te precizno odrediti njihov smještaj. Posebno su interesnatni tzv. fluorescentni biljezi uz pomoć kojih možemo proučavati dinamiku i transport različitih molekula, posebice proteina, u živoj stanici. U ovom predavanju najviše će biti riječi upravo o takvim fluorescentnim molekulama koje su revolucionarizirale istraživanja u molekularnoj i staničnoj biologiji, a za njihovo otkriće 2008. godine dobivena je i Nobelova nagrada za kemiju.

dr. sc. Milivoj Uroić: „Crveni protoni i plavi neutroni“

Iako je atomska jezgra vrlo složen i nedovoljno razjašnjen kvantnomehanički sustav, predodžba o osnovnim svojstvima jezgara može se jasno predočiti vrlo jednostavno, pomoću plavih i crvenih kuglica. Boje su odabrane tako da budu u skladu s uobičajenom kartom nuklida, pa nije potrebno nikakvo posebno predznanje da bi se uhvatila poanta priče.