Kolokvij IRB-a: „Ruđer Bošković, naš prethodnik u arheologiji i diplomaciji“
Akademik Emilio Marin, redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor i prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, održat će u srijedu 13. studenog s početkom u 15:30 u dvorani III. u sklopu Kolokvija IRB-a predavanje pod naslovom „Ruđer Bošković, naš prethodnik u arheologiji i diplomaciji“.
Na predavanju će biti riječi o Boškovićevoj svestranosti i to s motrišta humanističkih struka. Naime, doprinos Ruđera Boškovića prirodnim znanostima dobro je poznat, međutim njegov rad u području humanističkih znanosti i diplomaciji nije dovoljno istražen.
Još kao student, Ruđer Bošković okušao se u arheološkim iskapanjima u Tusculumu u okolici Rima. Potom je ispravno protumačio astronomsku funkciju tek pronađena Augustova obeliska i predvidio lokaciju Troje. Premda sporedni u Boškovićevu stvaralaštvu, ti rezultati impresivno se uklapaju u povijest arheologije, a možemo ih povezati i s dostignućima koja su učinila njegova tehnička znanja itekako korisnima za zaštitu spomenika, poglavito u Papinskoj državi.
Osim aktivnosti u području arheologije i astronomije, Ruđer Bošković pokazao je i veliki talent za komunikaciju i opažanja što je rezultiralo brojnim putopisima, ali i bavljenjem diplomacijom.
Ruđer Josip Bošković – homo universalis, rođen u Dubrovniku 1711. godine, jedan je od najvećih i najpoznatijih hrvatskih filozofa i znanstvenika. Izabran je za člana Francuske akademije znanosti (Académie des Sciences) 1748. godine, a francusko državljanstvo primio je 1773. godine.
O predavaču
Emilio Marin je redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor i prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Splitu 6. veljače 1951 godine.
Nakon diplome na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1973) bio je dugogodišnji kustos, muzejski savjetnik (od 1986) i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu (1988-2004) te voditelj arheoloških istraživanja u Saloni i, osobito, Naroni.
Počasni je doktor Sveučilišta Paris-Est (2005), redoviti gostujući profesor na Sveučilištu Paris-Sorbonne (2002/2003), redoviti naslovni profesor provincijalne arheologije na Sveučilištu u Splitu (u trajnom zvanju od 2003). Bio je i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom Malteškom redu od 2004. do 2011. godine.
Autor je i urednik brojnih knjiga te nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova i članaka.