Niz popularno-stručnih predavanja 19. prosinca 2012. od 9 do 13 sati u predavaonici I. krila

SINERGIJA  BOŠKOVIĆ – TESLA

Veliki znanstvenik Ruđer Bošković je u svojim knjigama zapisao znanstvenu  spoznaju kojom je ulijevao intuiciju i nadahnuće velikom stvaraocu Nikoli Tesli. Ta dva civilizacijska promotora, nadareni vrhunski intelektualci stvorili su simbiozu bez obzira na vremensku distancu od oko 150 godina. Ta sinergija je iz prirodoslovlja crpila nove vrtloge vizije u umu Nikole Tesle stvarajući tehnička dostignuća kojima je izgradio novi civilizacijski iskorak.  Tu sinergiju je ovjekovječio umjetničkim ostvarenjem veliki kipar Ivan Meštrović stvorivši skulpturni par u simbiozi BOŠKOVIĆ-TESLA. Te skulpture su namjenski povezane veličinom, stavom i pogledom duboko razmišljajućih umova. Do tog spomenika je došlo prijateljstvom Tesle i Meštrovića, željom i nadahnućem do odlučnosti da se ti spomenici postave i čuvaju na Institutu Ruđer Bošković, prema autorovoj izreci bez replike.

09:00-9:30 - Intuicija, dostignuće i nasljeđe Nikole Tesle

Prof. dr. sc. Tomislav Petković

Znanstveni se pomaci temelje na teorijama, pokusima, izumima (tradicija Platona, Aristotela, Petrića, Galileja, Keplera, Newtona, Boškovića …, Maxwella, Einstena, …, Tesle) do našeg doba LHC-a i Tevatrona, gdje se traga za temeljnim simetrijama i zakonima gibanja materije na najvišim energijama te u najranijim fazama evolucije svemira. U navedenom nizu, N. Tesla je uključen radi njegovog dubokog interesa za izumom jednostavnog inženjerskog rješenja, kao i opažanja (velikog) otkrića: stacionarnih valova (uz Hertzove elektromagnetske u slobodnom prostoru) pomoću skalarne elektronike (Tesline aparature). U istome nizu, R. J. Bošković je uključen jer je prvi teorijski domislio – na ramenima Newtona, Leibniza, Descartesa, te još prije Platona i Aristotela – univerzalni (jedini) zakon silā u 18. st. kao nacrt „teorije svega“ važne u 20. i 21. st.

09:30-10:00 - Povezanost i razlike u životu i radu Boškovića i Tesle

Josip Moser, dipl.ing.

Osim kraćeg pregleda života i rada R. Boškovića i N. Tesle, pokazat će se neke sličnosti i različitosti između njih dvojice. Prije svega njihovu sklonost da se posvjete istraživanjima dotad nepoznatih područja znanosti i tehnologije. Također, o sukobima s drugim znanstvenicima, Bošković s Laplaceom i francuskim enciklopedistima, a Tesla s Marconijem, Edisonom i Pupinom. Bit će govora o priznanjima koja su za života stekli, kao i o značaju kojeg imaju danas. Dat će se iskaz o njihovim sklonosti prema literaturi, kao i manama i fobijama koje su u životu imali.

10:00-10:30 - Nikola Tesla - bljesak uma

Nenad Obrenović, dipl. ing.

Nikola Tesla - potentni genij o kome znamo skoro sve i skoro ništa. Znamo mnoštvo rezultata njegovog rada, ali jesu li nam dovoljno poznati izvori njegove novatorskog nadahnuća, generatori bljeskova uma što su prethodili izumima kao i ljudi koji su ga oduševljavali i inspirirali njegov rad? Kako je tumačio navode iz Biblije, a kako iz Vedskih zapisa? Kako se određivao prema Boškoviću, Faradeyu i Einsteinu? Predavanje se bavi široj publici manje poznatim detaljima iz Teslinog života koji mogu produbiti našu spoznaju o Teslinom radu.

10:30-11:00 - Pauza

11:00-11:30 - Grid i potencijal vrtloga vizije

Prof. dr. sc. Karolj Skala

Tesla je idejni začetnik distribuiranih sustava i stvaratelj analognog Grida (energetska mreža - grid) na kojem principu se uz znatno uznapredovanu tehnološku podlogu danas uspostavlja digitalni Grid. Tesla je to predvidio izrekom „Tako će se cijela Zemlja pretvoriti u jedan ogroman mozak koji je u stanju poslati odgovor u svaki od svojih dijelova” – na tom tragu zamisli danas se razvijaju Internet i Cloud servisi kao visoko razvijeni distribuirani sustavi.

11:30-12:00 - Duhovna strana Teslinog stvaralaštva

Prof. dr. sc. Mladen Martinis

Na kongresu svih religija u Chicagu 1893. godine Nikola Tesla susreće indijskog duhovnog učitelja Swamija Vivekanandu koji ga upoznaje s istočnjačkom filozofijom i vedskim učenjem. Pod utjecajem Vivekanande Tesla mijenja svjetonazor i način života. Tesla izume ostvaruje iskjučivo i nepogrešivo na mentalnoj razini.

12:00-12:30 - Ruđer Bošković-Nikola Tesla, primjer sinergije i simbioze u kipu Ivana Meštrovića

Prof. dr. sc. Ivo Šimat Banov

dr. sc. Irena Kraševac

U osvrtima i analizama spomenik Nikoli Tesli se isticao kao jedna od posljednjih kipova Ivana Meštrovića. Iz toga se izvlačio zaključak o djelu već pomalo umorna i ostarjela umjetnika. Isticalo se da je spomenik pomalo konvencionalan i plastički neartikuliran u odnosu na druga djela i spomenike Ivana Meštrovića. Iz toga se provlačio pogrešan zaključak da je i sam umjetnik toga bio svjestan te da je u pismu gospodinu Čurčinu zabranio da se spomenik premješta, odnosno da se sadreni kalup uništi.

Kratka analiza Ive Šimata Banova ukazuje da je spomenik Nikoli Tesli spomenik kojemu je prostor odredio mirniji izvanjski obris i unutrašnju dinamiku. Naime, zamišljen za sam park Instituta Ruđer Bošković on je u samim polazištima odustao od pretenzija prema prostoru. On je lik sabrana, uvrnuta i zatvorena ćovjeka u sebe koji upućuje na unutrašnju koncentraciju lika. Lišen dinamičke geste proročkih i profetskih nakana u svojoj je unutrašnjoj sabranosti sinergiji i morfologiji pandan kipu drugome velikom znanstveniku Ruđeru Boškoviću. Oba se kipa diče istim unutrašnjim i vanjskim odlikama. Ona su konceptualno povezana, te nadasve modelacijski srodna.

Stoga, ne samo poradi želje samoga umjetnika da kip Nikole Tesle ostane u parku Instituta Ruđer Bošković nego i poradi formalnih i sadržajnih odlika Spomenika Nikoli Tesli nije smio biti premješten u drugi, gradski prostor kojemu - niti kroz gestu niti kroz neko "retoričko" ili profetsko svojstvo (primjerice uzdignuta ruka i prst Grgura Ninskoga) - ništa ne pridonosi. Upravo je prostor parka bitno utjecao na rješenje oba spomenika. Stoga je Tesla neodvojivi dio cjeline koju čine kip Nikoli Tesli, Ruđeru Boškoviću i prostor Instituta Ruđer Bošković.

Stoga i Meštrovićeva želja da se taj spomenik ne izmješta ili umnaža proizlazi iz ovoga trojstva: Tesle, Boškovića i prostora, a ne iz neke tobožnje Meštrovićeve sumnje u vlastite snage i mogućnosti.