U sklopu ove posebne manifestacije u organizaciju Udruge Penkala, dvanaest hrvatskih znanstvenica pričat će na Cvjetnom trgu o tome što ih fascinira u njihovom radu i zašto smatraju da imaju najbolji posao na svijetu, a s nadom da će njihova izlaganja ohrabriti djecu i mlade da odaberu znanost za svoj životni put.

Od zelene kemije do kozmičkih zvijeri

U ovom zanimljivom događanju sudjelovat će čak pet znanstvenica s 'Ruđera', a pokrit će cijelu paletu zanimljivih tema.

''Htjela bih upoznati javnost da kemijska sinteza ne mora uvijek biti kao na filmovima, ili u crtićima, gdje kemičari u tikvicama, epruvetama, loncima, kuhaju neke tekućine uz eksplozije i promjene boje. Postoji i bolji način, gdje izravno iz čvrstih polaznih materijala možemo dobiti korisne kemikalije, a bez štetnih otapala, uz smanjen otpad, i uz puno manje utrošene energije'', objašnjava cilj svojeg izlaganja dr. sc. Ivana Brekalo poslijedoktorandica u Laboratoriju za primijenjenu i održivu kemiju na IRB-u, gdje se bavi razvijanjem novih metoda u mehanokemiji.

U svom izlaganju poslijedoktorandica dr. sc. Lana Ceraj pričat će istraživanjima razvoja galaksija kroz povijest svemira te koju ulogu u tome igraju supermasivne crne rupe u središtima galaksija. ''Gdje su u toj priči kozmičke zvijeri i kako ih uloviti? Dođite i saznajte!'', poziva Lana.

Lana radi na IRB-u od 2020. godine gdje istražuje međuzvjezdani prostor i magnetsko polje naše galaksije Mliječne staze na temelju opažanja napravljenih radioteleskopom LOFAR. Od 2023. godine fokus istraživanja su joj statističke analize velikih skupova zvijezda opaženih svemirskim teleskopom Gaia.

Tamna tvar genoma

Ako zamislimo ljudski genom kao knjigu, ona bi sadržavala tri milijarde slova. Samo oko dva posto te knjige čine geni koji sadrže kod za prepisivanje u proteine, a ostatak su nekodirajući dijelovi koju nazivaju i 'tamna tvar'. Dijelovi 'tamne tvari' genoma su izrazito evolucijski konzervirani, što znači da je prirodna selekcija kroz stotine milijuna godina poništila svaki pokušaj da se te nekodirajuće sekvence promijene pa pretpostavljamo da imaju važnu ulogu za čovjeka. Znanstvenici gledaju gdje se u genomu takve regije nalaze (nisu nasumično raspoređene po genomu već se nalaze oko gena koji imaju vrlo specifične uloge) te koriste tu misteriozno visoku konzerviranost 'tamne tvari' i statističke metode u razjašnjavanju mehanizama nastanka nasljednih bolesti kod čovjeka.

O tamnoj tvari genoma i zašto je znanstvenicima važna govorit će Katarina Mandić, mag. ing. biotechn, doktorandica u Laboratoriju za strojno učenje i reprezentacije znanja. Inače, Katarinino uže područje interesa je analiza varijanti ljudskih bolesti, odnosno kako iz velike količine podataka iz genoma možemo naučiti nova znanja o mehanizmima nasljednih bolesti.

Znanost u službi zaštite prirode

Veliku ulogu u očuvanju prirode imaju zaštićena područja. Zbog specifičnog geografskog položaja naša je zemlja izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti te je ukupno 410 područja u Hrvatskoj zaštićeno nekom kategorijom zaštite. Posebno su značajni nacionalni parkovi, prostrana i pretežno neizmijenjena područja iznimnih prirodnih vrijednosti, u kojima su ljudske aktivnosti ograničene u svrhu očuvanja prirode. NP Krka zbog velikog bogatstva staništa i vrsta, brojnih sedrenih slapova i kulturne baštine jedna je od naših najpoznatijih atrakcija. Međutim, izvorišni dio rijeke Krke, temeljnog fenomena NP, nije zaštićen te su u blizini grada Knina prisutni utjecaji neadekvatno pročišćenih industrijskih i komunalnih otpadnih voda, koje ugrožavaju osjetljivi ekosustav rijeke Krke. Stoga znanstvenici prate kemijske čimbenike vode te biološke odgovore organizama kako bi spriječili štetni utjecaj zagađenja na osjetljivi krški vodotok te time očuvali bioraznolikost i izvore pitke vode te ujedno ukazuju na važnost zaštite naših prirodnih bogatstava.

O tome kako koristimo znanost u zaštiti prirode govorit će Sara Šariri, mag. oecol., doktorandica u Laboratoriju za biološke učinke metala na IRB-u. Sara se bavi istraživanjima bioloških odgovora organizama na kemijske čimbenika vode, kako bi spriječili štetni utjecaj zagađenja na osjetljive krške vodotoke.

Stres i mentalno zdravlje

Dr. sc. Dubravka Švob Štrac voditeljica je Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju na IRB-u. Bavi se istraživanjem kompleksne molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom s ciljem otkrivanja potencijalnih biomarkera za bolju dijagnozu i predviđanje tijeka bolesti.

Ne čudi stoga da je tema njezinog izlaganja stres i mentalno zdravlje. Stres je postao neizbježan i sastavan dio suvremenog života. Stresna situacija remeti homeostazu tj. psihofiziološku ravnotežu organizma i zahtijeva njegovu prilagodbu. Reakcija organizma na stres može imati pozitivne učinke, te omogućiti rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Međutim, u slučaju dugotrajnog stresa, zbog neuspješne prilagodbe na stres ili nakon velikih životnih trauma, može doći do negativnih posljedica poput iscrpljenja organizma i razvoja različitih tjelesnih i neuropsihijatrijskih bolesti, posebice u osoba sa genetskom predispozicijom. Stres se povezuje s razvojem brojnih neuropsihijatrijskih bolesti, poput post-traumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije, ovisnosti, a može potaknuti i neurodegenerativne promjene i razvoj demencije. ''U Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković bavimo se istraživanjem kompleksne molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom s ciljem otkrivanja potencijalnih biomarkera za bolju dijagnozu i predviđanje tijeka bolesti, te identifikaciju novih meta za njihovu prevenciju i liječenje'', navodi u najavi izlaganja.

Znanost za javnost

Osim naših znanstvenica na manifestaciji će sudjelovati i znanstvenice s  Medicinskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Agronomskog fakulteta.

Prvo događanje ovog tipa održano je prošle godine na istom mjestu također u povodu Dana žena, a u međuvremenu o znanosti su u prolazu učili građani Siska i Rijeke.

''Ovom manifestacijom želimo približiti znanost javnosti. Iako brojne hrvatske znanstvene institucije organiziraju vlastite otvorene dane, noći znanosti i slična događanja, tijekom kojih posjetitelji mogu posjetiti same institucije, ovo je jedna od rijetkih manifestacija u kojoj znanstvenice izlaze na javne prostore i mijenjaju percepciju o tome što to znači baviti se znanošću, kako točno izgledaju znanstvena istraživanja, kako izgleda jedan dan u životu znanstvenika te čime se uopće hrvatski znanstvenici bave'', objašnjavaju iz Udruge Penkala te dodaju da je dodana vrijednost ove manifestacije promocija žena u znanosti te poticanje djevojčica i djevojaka na bavljenje znanošću. ''Kroz ovakva događanja koja su javno i medijski popraćena, cilj je također medijski eksponirati znanstvenice jer smatramo da generalno nedostaje znanstvene zastupljenosti u medijima'' zaključuju.

Penkala je neprofitna udruga koja okuplja i spaja mlade hrvatske istraživače i tehnologe, iz industrije i akademije, iz Hrvatske i inozemstva, ali i studente.

Penkala organizira regularna druženja i predavanja hrvatskih znanstvenika, pokrenula je i blog te podcast u kojem se promoviraju mladih hrvatski znanstvenici, njihova istraživanja, ali i životni putevi.