Karcinom prostate je, na globalnoj razini, drugi najčešće dijagnosticirani oblik tumora kod muškaraca. Iako su prostatektomija i zračenje uglavnom učinkoviti tretmani kod lokaliziranog karcinoma prostate ranog stadija, liječenje uznapredovanih oblika bolesti često je ograničeno, uvelike zbog razvoja bioloških mehanizama otpornosti na lijekove stoga je potrebno bolje istražiti trodimenzionalnu strukturu tumora i ulogu mikrookoliša na preživljenje i razvoj tumora.

Ovogodišnja donacija namijenjena je projektu ''Pomažu li zdrave stanice prostate stanicama tumora da prežive terapiju?'' kojeg na IRB-u vodi dr. sc. Maja Sabol. U sklopu istraživanja, pratit će specifične markere na tumorskim i zdravim stanicama s ciljem utvrđivanja kako prisutnost zdravih stanica u tumorskoj masi djeluje na rast i razvoj tumora.

Jedna od ključnih stvari koje će istražiti je "omjer tumor–stroma ". Ovo zvuči jako tehnički, ali zapravo je prilično jednostavno. "Tumor" se odnosi na stanice raka, a "stroma" su sve ostale stanice i materijal koji okružuju tumor. Zanimljivo je da neki pacijenti s tumorima imaju više zdravih stanica u odnosu na loše, a kod drugih je to obrnuto.

Zašto je to važno? Zato što su nedavna istraživanja pokazala da ovaj omjer može utjecati na težinu bolesti i na to koliko dobro pacijenti reagiraju na liječenje.

"Na primjer, kod nekih vrsta tumora, poput onih na glavi i vratu, pacijenti s većim brojem zdravih potpornih stanica imaju lošije izglede za preživljavanje'', objašnjava dr. sc. Maja Sabol te dodaje ''U prethodnom istraživanju ispitali smo međustaničnu komunikaciju između stanica tumora i zdravih potpornih stanica prostate, stoga u ovom koraku želimo istražiti utječe li omjer tih stanica na učinak terapeutika."

Da bi bolje razumjeli kako određeni lijekovi, poznati kao inhibitori HH-GLI, utječu na rak prostate u različitim uvjetima, znanstvenici će koristi 3D modele stanica, koji bolje oponašaju stvarne uvjete unutar ljudskog tijela. U tim modelima, oni će mijenjati omjer između stanica raka i zdravih stanica, a zatim ih tretirati inhibitorima HH-GLI.

Drugim riječima, žele vidjeti hoće li ti lijekovi biti više ili manje učinkoviti ovisno o tome koliko je zdravih stanica prisutno oko stanica raka. Istražujući kako lijekovi djeluju u različitim omjerima, znanstvenici se nadaju da će otkriti najučinkovitije načine liječenja raka prostate.

Istraživački tim čini sedam istraživača Laboratorija za nasljedni rak Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a čiji je rad dm u proteklih osam godina podržao s više od 67.000 eura. Tijekom suradnje s dm-om, znanstvenici su ispitali proteinske biljege u 160 kliničkih uzoraka karcinoma prostate i 65 uzoraka zdrave prostate u svrhu otkrivanja novih pokazatelja bolesti.

''U ime Instituta Ruđer Bošković, zahvaljujem dm-u što je i ove godina prepoznao važnost kontinuiranog istraživanja tumorskih stanica te tako istraživačkom  timu u Laboratoriju za nasljedni rak omogućio daljnje pomake u spoznajama koje pospješuju dijagnostiku i liječenje ove bolesti'' istaknuo je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

''Društveno odgovorno djelovanje, u čijem su fokusu dobrobit i zdravlje naših građana, dio je svakodnevnog poslovanja dm-a. Baš zato, već niz godina osvještavamo sugrađane o važnosti redovitih liječničkih pregleda s ciljem prevencije bolesti, a istovremeno, pružamo podršku radu institucija koje kontinuirano doprinose unapređenju zdravlja i zdravstvene skrbi. Ponosni smo što smo, u sklopu Movembera, još jednom Institutu Ruđer Bošković pomogli da nastave s potragom za novim načinima liječenja raka prostate'', izjavila je Gordana Picek, voditeljica resora nabave i marketinga dm-a za regiju Adria te voditeljica prodajne regije u Hrvatskoj.