Državnim nagradama za znanost nagrađeni znanstvenik i znanstvenice IRB-a
Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskoga sabora, na sjednici održanoj 9. studenoga 2020. godine, donio je odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2019. godinu. Ukupno je dodijeljeno 29 državnih nagrada za znanost za 2019. godinu.
Četvero znanstvenika i znanstvenica IRB-a nagrađeno je u tri kategorije. Godišnjom nagradom za znanost za područje prirodnih znanosti nagrađena je dr. sc. Vedrana Filić Mileta, godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti Odbor je nagradio je dr. sc. Vlatku Filipović Marijić, dok su godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađeni dr. sc. Ivor Lončarić i Lucija Tudor, mag. mol. biol.
Godišnja nagrada za znanost
Vedrana Filić Mileta diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 2000. radi u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a, a 2008. je doktorirala pod mentorstvom dr. sc. Igora Webera. Tijekom izrade doktorskog rada u nekoliko navrata boravila je u laboratoriju prof. Jana Faixa na Medicinskom fakultetu u Hannoveru.
Poslijedoktorsko usavršavanje odradila je na Medicinskom fakultetu u Rijeci kod prof. Siniše Volarevića. Od 2013. do 2016. radila je kao savjetnik za konfokalnu mikroskopiju na projektu InnoMol, a od 2017. zaposlena je na mjestu znanstvenog suradnika u grupi dr. sc. Igora Webera u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a.
Dr. sc. Vedrana Filić Mileta je tijekom svoje dosadašnje karijere ostvarila značajan doprinos razumijevanju funkcije malih GTPaza iz obitelji Rac. U poslijedoktorskom periodu njezin znanstveni rad se fokusira na GTPaze Ras.
U suradnji s prof. Faixom sudjelovala je u otkrivanju uloge proteina RasG i RasB u regulaciji staničnog skeleta tijekom unosa tekućine (makropinocitoza) i čestica (fagocitoza) u stanicu. Potom pokreće istraživanje, do tada neokarakteriziranog, proteina IqgC za koji pokazuje da je negativni regulator male GTPaze RasG te da posljedično negativno regulira makropinocitozu i fagocitozu kod amebe D. discoideum.
Ovo istraživanje je značajno za razumijevanje makropinocitoze kao temeljnog staničnog procesa, ali i za razumijevanje kancerogeneze s obzirom da stanice brojnih tumora zloupotrebljavaju proces makropinocitoze za hranjenje i preživljenje tumora. Rad je objavljen u uglednom časopisu PNAS USA za što je dr. sc. Filić Mileta nagrađena državnom nagradom za znanost.
U obrazloženju nagrade navodi se kako je koristeći niz komplementarnih metoda in vivo i in vitro, dr. Filić Mileta osmislila i velikim dijelom realizirala istraživanja, inicirala i koordinirala međunarodni istraživački tim te kao glavni autor objavila rezultate u uglednom multidisciplinarnom časopisu. Takvim pristupom i rezultatima pokazala je iznimnu znanstvenu izvrsnost, zaključuje se u obrazloženju nagrade.
Popularizacija i promidžba znanosti
Dr. sc. Vlatki Filipović Marijić dodijeljena je godišnja državna nagrada za značajan doprinos u popularizaciji i promidžbi znanosti u 2019. godini. Usporedno sa svojom uspješnom znanstvenom karijerom dr. sc. Filipović Marijić već dugi niz godina ustrajno i predano propagira prirodne znanosti, navodi se u obrazloženju nagrade.
Dr. Filipović Marijić koordinatorica je brojnih projekata u popularizacije znanosti na IRB-u, što u 2019. uključuje vođenje organizacije preko 50 znanstveno-popularnih radionica, brojna predavanja i vođenje projekata u suradnji sa Zakladom Znanje na djelu. Povrh toga, tu su i dva ESF i ERASMUS+ projekta, mentor je izrade kurikuluma za darovitu djecu u okviru ESF projekta Ja raSTEM, član Organizacijskog odbora Otvorenog dana IRB-a, pokretač osnivanja Ruđerovog interaktivnog laboratorija, 1. Festivala znanosti i umjetnosti NOVsky, uvođenja znanstvenih radionica na Dječji festival u Šibeniku.
Povrh toga, Vlatka Filipović Marijić primila je za 2015., 2016. i 2017. godinu posebnu nagradu IRB-a za popularizaciju znanosti jer od 2015. godine aktivno sudjeluje u organizaciji aktivnosti popularizacije znanosti na IRB-u, dok od 2004. kontinuirano sudjeluje u održavanju centralnog događanja popularizacije znanosti, Otvorenom danu IRB-a. Organizira već dugi niz godina predavanja u okviru kolokvija Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a, kao i dolaske učenika i studenata na IRB te je i sama održala niz znanstveno-popularnih radionica i predavanja.
Nagrade za znanstvene novake
Dr. sc. Ivor Lončarić nagrađen je godišnjom nagradom za znanstvene novake za iznimnu razinu znanstvene aktivnosti u 2019. godini koja je rezultirala s osam objavljenih radova. Raznovrsnost tema u tim radovima pokazuje interes, sposobnost razumijevanja i rješavanja širokog spektra problema te svjedoči o visokim standardima rada i ekspertizi dr. sc. Ivora Lončarića, koja je međunarodno prepoznata, navodi se u obrazloženju nagrade.
Dr. Lončarić je studirao fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je diplomirao na temi modeliranja sustava grafena na površini srebra koristeći teoriju funkcionala gustoće koja je i danas baza njegovih istraživanja. Doktorski rad je izradio u Centru za fiziku materijala u San Sebastianu, Španjolska na temu interakcija katalitički značajnih molekula s metalnim površinama.
Za 'izvanredni doktorski rad' dobio je nagradu Sveučilišta u Baskiji. Nakon obrane doktorskog rada 2017. zaposlio se kao postdoktorand na IRB-u, gdje od kraja 2018. radi kao znanstveni suradnik. Do sada je objavio 29 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima s natprosječnim faktorom odjeka. Vodio je ili vodi izradu 3 diplomska rada i 2 doktorska rada. Sudjelovao je u nekoliko međunarodno recenziranih projekata, recenzira radove za međunarodne časopise, te je sudjelovao u organizaciji 5 međunarodnih konferencija.
U znanstvenom radu bavi se modeliranjem naprednih materijala metodama iz prvih principa, a od nedavno te metode povezuje s metodama strojnog učenja kako bi rješavao dosad nedostupne skale problema. Također održava računalni klaster koji omogućuje izvođenje računalno zahtjevnih izračuna koji se pojavljuju u njegovom području istraživanja.
Lucija Tudor, mag. mol. biol., nagrađena je godišnjom nagradom za znanstvene novake za značajni doprinos u istraživanjima molekularne podloge psihijatrijskih i neurodegenerativnih poremećaja. Tome može posvjedočiti i 12 znanstvenih članaka publiciranih u časopisima indeksiranima u svjetskim bazama podataka, od kojih je pristupnica prvi ili glavni autor na njih pet, i to u razdoblju od samo tri godine. U fokusu ovogodišnje nagrade su četiri znanstvena članka te dva poglavlja u knjigama objavljena u 2019. godini, koja obuhvaćaju istraživanja provedena na pronalasku lako dostupnih biokemijskih i genetičkih markera u prevenciji i uspješnijem liječenju neuropsihijatrijskih poremećaja, navodi se u obrazloženju nagrade.
Lucija Tudor završila je diplomski studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2016. godine. Nakon diplome radi kao doktorand na IRB-u u Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju pod mentorstvom prof.dr.sc. Nele Pivac te upisuje doktorski studij Medicinske kemije na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci. Trenutno radi na projektu prof. dr. sc. Nele Pivac 'Glikomski i genetski biomarkeri posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a)', koji predstavlja temu njezinog doktorata, a uključena je u još 6 međunarodnih i domaćih projekata te ima položen tečaj za osposobljavanje osoba koje rade s pokusnim životinjama.
Dosada je objavila 18 znanstvenih radova, od kojih je prvi autor ili autor jednakog doprinosa na njih 6, te 4 poglavlja u knjigama. Aktivno je sudjelovala na 7 međunarodnih i domaćih konferencija s međunarodnim sudjelovanjem, gdje je prezentirala preliminarne rezultate svog doktorata te je dobitnica dvije FENS-IBRO nagrade i nagrade za najbolje izlaganje postera u sekciji Klinička farmakologija na 9. Hrvatskom kongresu farmakologije s međunarodnim sudjelovanjem. Uključena je u popularizaciju znanosti sudjelovanjem i organizacijom radionica na Otvorenom danu IRB-a u protekle 3 godine. Članica je Hrvatskog društva farmakologa, EPHAR-a, IUPHAR-a, Hrvatskog društva za neuroznanost, FENS-a i Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama (CroLASA-e).
Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci te predstavlja najviše priznanje koje se dodjeljuje hrvatskim znanstvenicima. Institut Ruđer Bošković čestita svim nagrađenim znanstvenicima!
Detaljno obrazloženje nagrada za sve laureate možete pronaći na stranicama Hrvatskog sabora.
Čestitamo od srca svim nagrađenima, a posebno našim ruđerovcima i ruđerovkama.