Epigenomika se bavi proučavanjem promjena na molekuli DNA ili proteinima omotanim oko DNA koje djeluju kao prekidači za uključivanje i isključivanje gena.

Epigenomu pripadaju sve molekule koje se vežu na DNA, koje modificiraju, pakiraju DNA u kromosome, koje čitaju informaciju skrivenu u DNA, itd. Možemo kazati da epigenom poput dirigenta u nekom orkestru, 'dirigira' na koji će način genetske informacije u DNA biti korištene. To znači da čimbenici epigenoma aktiviraju ili deaktiviraju gene ovisno o potrebama stanice i ovisno o vanjskim faktorima kao što su ishrana, izloženost stresu i toksični utjecaji.

Mnoge složene bolesti jednim su dijelom nasljedne, stoga je razumijevanje transgeneracijskog prijenosa epigenetske informacije izuzetno važno za razvoj novih metoda tretiranja takvih bolesti.

Konferencija će pokriti široki spektar tema u području istraživanja modifikacija genetskog materijala unutar stanice te predstaviti najnovije rezultate različitih modela kliničkih istraživanja kao i nova saznanja o bolestima koje su uzrokovane različitim promjenama epigenoma.

Prof. dr. sc. Jorn Walters njemačkog Sveučilišta Saarland, prof. dr. sc. Ryan Listersa australskog Sveučilišta UWA te prof. dr. sc. Ivo Barić s Kliničkog bolničkog centra Zagreb, samo su neki od uglednih stručnjaka koji će iznijeti najnovije rezultate svojih istraživanja.

Povijesni grad Dubrovnik prvi puta je domaćin ove ugledne konferencije, koja će obilježiti i veliku završnicu projekta Innomol financiranog u sklopu sheme REGPOT iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije.

Riječ je o infrastrukturnom projektu s najvećim budžetom u području prirodnih znanosti u Republici Hrvatskoj od skoro 5 milijuna eura za uspostavu najsuvremenije istraživačke infrastrukture u kadru i opremi.

Zahvaljujući Innomol projektu od 2013. godine zaposleno je jedanaest novih vrhunskih stručnjaka i tehničara u biomedicini, molekularnoj biologiji, kemiji i bioinformatici, čime se ovaj projekt IRB-a svrstao na listu onih koji zaustavljaju trendove odljeva mozgova u Hrvatskoj.

Pored toga, impresivnu statistiku projekta čini i brojka od 9 milijuna kuna vrijedne vrhunske znanstveno-istraživačke opreme, među kojoj su svoje mjesto našli i konfokalni mikroskop za biooslikavanje, vrijedan čak 5 milijuna kuna, te zadnji krik visoke tehnologije – revolucionarni kompaktni uređaj za određivanje slijeda genetskog koda čovjeka koji će omogućiti jeftinija i brža genetska istraživanja.