Jedini izravan pristup istraživanju evolucijske povijesti je izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokalitetima diljem svijeta. Međutim, takvim je pristupom teško točno rekonstruirati cjelovit evolucijski put neke žive vrste, jer bi to zahtijevalo otkrivanje mnoštva fosila iz različitih razdoblja njezinog evolucijskog razvoja. Kako je unaprijed nemoguće predvidjeti gdje će se pojedini takvi fosili naći, evolucijska istraživanja umnogome ovise o sreći u otkrivanju dobrih paleontoloških nalazišta.

U svojem radu, mladi 'Ruđerov' znanstvenik, dr. Tomislav Domazet-Lošo, uspješno je doskočio ovom problemu. On je, naime, pokazao da je u genima svakog živog organizma 'zapisana' čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno 'očitati'.

Novi pristup istraživanju evolucije omogućio je dr. Domazet-Loši i njegovim suradnicima rasvjetljavanje nekoliko velikih i do sada neriješenih znanstvenih zagonetki vezanih uz teoriju evolucije. Kao prvo, pokazali su da dijelovi organizma izloženiji okolišu češće doživljavaju evolucijske promjenama. Potom, uspjeli su rasvijetliti i evolucijski slijed nastanka tzv. 'zametnih listića', pratkiva koja nastaju u tek začetom organizmu tijekom prvih dana njegova razvoja, i iz kojih se tijekom daljnjeg razvoja zametka razvijaju sva ostala tkiva. Na posljetku, otkrili su mogući genetički uzrok tzv. 'Kambrijske ekspolzije', događaja koji je zaintrigirao još i Charlesa Darwina, kada su pred oko 540 milijuna godina u geološki kratkom razdoblju neobjašnjivo naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici.

U predavanju koje će održati slijedećeg utorka u Splitu, u sklopu 5. svjetske konferencije o forenzičkoj genetici i molekularnoj antropologiji, dr. Domazet-Lošo premijerno će predstaviti rezultate primjene nove teorije na izučavanje ljudskog genoma.