Napustio nas akademik Kućan, jedan od osnivača Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a
U četvrtak 5. siječnja 2023. u Zagrebu je u 89. godini života preminuo akademik Željko Kućan, istaknuti hrvatski biokemičar, jedan od pokretača molekularno-bioloških istraživanja u Hrvatskoj i jedan od osnivača Zavoda za molekularnu biologiju na Institutu Ruđer Bošković (IRB) te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Ispraćaj akademika Željka Kućana održati će se u četvrtak 12. siječnja 2023. u 14 sati na zagrebačkom Krematoriju.
Akademik Željko Kućan rodio se u Zagrebu 24. svibnja 1934. Diplomirao je biokemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je 1964. doktorirao. Od 1958. do 1983. radio je na IRB-u, najprije u Radiobiološkom odjelu, a zatim u Odjelu organske kemije i biokemije.
Bio je pročelnik Odjela organske kemije i biokemije od 1972. do 1976., osnivač i voditelj Laboratorija za biosintezu, a nekoliko puta bio je biran za tajnika Znanstvenog vijeća IRB-a.
Nastavnu djelatnost započeo je 1960-tih godina na poslijediplomskom studiju Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a 1972. organizirao je i počeo predavati biokemiju u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je od 1983. bio redoviti profesor.
Od 1985. do 1988. je pročelnik Kemijskog odjela, od 1988. predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, a od 1990. do 1994. dekan PMF-a. Od 1995. do 1999. je predstojnik novoosnovanog Zavoda za biokemiju, a do 2000. i prodekan za ulaganja PMF-a.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1990. izvanredni član, a od 1977. član suradnik. Od 2007. do 2010. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti.
Glavno područje interesa akademika Željka Kućana bila je biokemija nukleinskih kiselina i njihova uloga u biosintezi proteina. S tog je područja objavio oko pedeset znanstvenih radova u najuglednijim svjetskim časopisima i više od 80 kongresnih saopćenja.
Sudjelovao u otkriću razgradnje deoksiribonukleinske kiseline u ozračenih bakterija, te je pokretač istraživanja transportne ribonukleinske kiseline (tRNA) u Hrvatskoj.
Više od šest godina proveo je u inozemnim znanstvenim institucijama. Tako je od 1961. do 1963. boravio u laboratoriju nobelovca Fritza Lipmanna u Rockefellerovom Institutu u New Yorku, gdje je započeo istraživanja biosinteze proteina.
Od 1969. do 1972. radio je kao gostujući istraživač u laboratoriju R.W. Chambersa na Department of Biochemistry, New York University School of Medicine. Na istom odjelu bio je i gostujući profesor biokemije od 1977. do 1979.
Više od četvrt stoljeća predavao je na poslijediplomskim studijima medicinske biokemije, biofizike, biokemije i molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, studiju mikrobiologije na Sveučilištu u Ljubljani, te na studiju filozofije znanosti u Dubrovniku.
Bio je predsjednik Hrvatskog biofizičkog društva, u dva navrata predsjednik Hrvatskog biokemijskog društva, dugogodišnji član redakcija Croatica Chemica Acta i Periodicum Biologorum, organizator međunarodnih i domaćih ljetnih škola i kongresa. Bio je i član Stalnog odbora za biološke znanosti i okoliš Europske znanstvene zaklade.
Izvor: HAZU