Nove znanstvene spoznaje o mejozi predstavljene na Hvaru
Od nedjelje 27. kolovoza do petka 1. rujna u gradu Hvaru održala se međunarodna znanstvena konferencija o mejozi. Riječ je o najvažnijoj i do sad najvećoj konferenciji na području mejoze, posebne vrste stanične diobe kojom nastaju spolne stanice, na kojoj su vodeći svjetski molekularni biolozi predstavili najnovija otkrića o mehanizmima ovog procesa važnoga za gensku rekombinaciju, genetičku raznolikost te daljnji razvoj reproduktivne medicine.
Konferencija u organizaciji prof. dr. sc. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Hrvatskoj se održala po prvi put, uz pokroviteljstvo Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i počasno pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar - Kitarović.
Tijekom šest dana trajanja konferencije, više od 240 sudionika iz 23 zemlje imalo je priliku pratiti 60-ak predavanja najuglednijih svjetskih predavača s poznatih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, Stanforda i Oxforda te instituta Massachusetts Institute of Technology (MIT), NIH National Cancer Institute i Instituta Max Planck (MPI), upoznati se s više od 150 znanstvenih postera i sudjelovati u brojnim znanstvenim diskusijama. Poseban fokus ovogodišnje konferencije bili su biofizika i modeliranje mejoze, a upravo je uključivanje fizičara doprinijelo još snažnijem poticanju novih ideja koje će omogućiti razvoj područja u novom smjeru.
Neka od ključnih izlaganja svakako je bilo i zanimljivo predavanje prof. Monice Coláicovo s Harvard Medical School iz Bostona u kojem su predstavljeni najnoviji rezultati analize velikog broja kemikalija iz svakodnevnog života koje pokazuju utjecaj na reproduktivnu sposobnost oocita u modelnom organizmu Caenorhabditis elegans, a upravo takve studije trebale bi pomoći u razvoju lijekova za liječenje raznih tipova neplodnosti, rastućeg javnozdravstvenog problema s kojim se, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, suočava sve veći broj ljudi.
Prof. Eric Greene sa sveučilišta Colombia u svom je izlaganju predstavio rezultate dobivene korištenjem nove revolucionarne metode mikroskopije s pomoću koje se mogu pratiti pojedinačne molekule proteina u interakciji s molekulom DNK, a takva tehnika omogućit će nove pristupe u istraživanju procesa bitnih za diobu stanica koji ne mogu biti odgovoreni klasičnim tehnikama molekularne biologije.
Jedan od fokusa ovogodišnje konferencije bila je i biofizika, a upravo se uključivanje kolega fizičara na konferenciju biologa pokazalo kao pun pogodak jer smo potaknuli mnoštvo novih znanstvenih ideja koje će istraživanja u području mejoze rasplamsati u novom smjeru.
Prof. Nenad Pavin s Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Zagrebu predstavio je nove rezultate koji pokazuju kako su mikrotubuli, osnovne sastavnice diobenog vretena, zapravo zavijene u ljudskim stanicama, a ne ravne kako se dosad smatralo. Takvi rezultati otvaraju novi pogled na arhitekturu diobenog vretena u ljudskim stanicama te mogu pomoći u razvoju novih strategija za liječenje tumora, budući da su upravo mikrotubuli jedna od glavnih meta u klasičnim strategijama liječenja malignih bolesti.
Prof. Melina Schuh s Max Planck Instituta za biofizičku kemiju u Göttingenu predstavila je novu metodu direktnog i brzog uništavanja proteina u raznim tipovima ljudskih stanica koja bi trebala biti brža i efikasnija alternativa dosadašnjim tehnikama. Takva tehnika ima potencijal otvoriti put novim pristupima istraživanja diobe ljudskih stanica koji dosad nisu bili mogući.
U zanimljivom predavanju prof. Owen R. Davies sa sveučilišta u Newcastleu predstavio je rezultate rješavanja strukture glavne komponente složenog kompleksa koji povezuje genetički materijal kromosoma prilikom njihovog sparivanja. Time su ostvareni preduvjeti za predlaganje modela kako se ta složena struktura, bitna za razmjenu genetičkog materijala majke i oca, sastavlja u ljudskim stanicama.
„Iznimno mi je drago da su svi sudionici konferencije oduševljeni programom koji smo pripremili. Upravo je spoj vrhunske znanosti i boravka na jednom od naših najljepših otoka svim sudionicima konferencije omogućio da u Hrvatskoj provedu iznimno produktivno, kvalitetno i ugodno vrijeme. Da smo u tome uspjeli svjedoči i činjenica da su dvorane bile pune svakog dana, a znanstvene diskusije nastavljale su se i nakon završetka dnevnog programa u manje formalnom okruženju. Jedan od fokusa ovogodišnje konferencije bila je i biofizika, a upravo se uključivanje kolega fizičara na konferenciju biologa pokazalo kao pun pogodak jer smo potaknuli mnoštvo novih znanstvenih ideja koje će istraživanja u području mejoze rasplamsati u novom smjeru. Konferencijom na Hvaru letvicu za sve buduće EMBO konferencije postavili smo jako visoko te sam sigurna da će se od sada u Hrvatskoj održavati još veći broj međunarodnih znanstvenih konferencija koje će, poput ove, okupiti vodeće svjetske znanstvene autoritete u svojim područjima“, istaknula je glavna organizatorica konferencije prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković.