Održano sedmo predavanje u ciklusu The Embassy Series sponsored by the RBI
Nj. Eksc. Shen Zhifei
Jučer je na Institutu Ruđer Bošković, u sklopu ciklusa The Embassy Series sponsored by the Ruđer Bošković Institute, kineski veleposlanik Nj. E. Shen Zhifei održao predavanje pod naslovom Scientific and Technological Innovation Is an Inevitable Way to Sustainable Development na kojem je predstavio postignuća i ciljeve Kine u području gospodarstva, znanosti i tehnologije. Na predavanju su bili prisutni brojni znanstvenici i ugledni gosti, među kojima i voditelj Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren.
U uvodnom dijelu predavanja veleposlanik Zhifei istaknuo je važnost serijala The Embassy Series, kao i velikog hrvatskog znanstvenika Nikolu Teslu i izumitelja Slavoljuba Penkalu te njihov doprinos svjetskoj znanosti. „Znanstveni i tehnološki napredak osnova su razvoja ljudske civilizacije, a Kina je kroz 5000 godina znanstvene i tehnološke povijesti i četiri velika izuma - papir, tiskanje, kompas i barut - značajno tome doprinijela“ rekao je veleposlanik Zhifei.
Kina je danas, ekonomski gledano, najveća zemlja u razvoju i druga najveća svjetska ekonomija, iza SAD-a. Kineski BDP u zadnjih pet godina prosječno raste po stopi od 11%, a ukupno iznosi oko 6 bilijuna američkih dolara (2010). U 2010. godini Kina je u znanost i tehnologiju investirala preko 100 milijardi dolara (1,76% BDP-a), a do 2020. godine planira se povećanje na 2,5% BDP-a. Danas Kina zauzima vodeću ulogu u svijetu u istraživanjima u području nanotehnologije. U razdoblju od 1998. do 2008. godine kineski znanstvenici publicirali su oko 112.000 znanstvenih radova, po čemu su druga zemlja u svijetu, odmah iza SAD-a.
Kao izazove s kojima se Kina suočava u izgradnji inovativne nacije veleposlanik Zhifei istaknuo je visoko oslanjanje na inozemne tehnologije. Kina uvozi 50% tehnologija, dok npr. SAD i Japan samo 5%. Nadalje, prepoznatljivost domaćih proizvoda je loša, zbog čega se oni slabo prodaju. Kina trenutno ima 60 milijuna visokoobrazovanih stručnjaka, ali joj i dalje nedostaje visokokvalificirana radna snaga. Kina nedovoljno prihvaća i iskorištava strane tehnologije, a iako je veliki igrač u proizvodnji, još uvijek je na kraju svjetskog industrijskog lanca. Proizvodnja je i dalje fokusirana na „low-end“ proizvode koji donose malu zaradu, a na visokotehnološkim proizvodima koji se proizvode u Kini većinu profita uzimaju međunarodne korporacije. Kao primjer, veleposlanik Zhifei istaknuo je kako Kina treba prodati 800 milijuna majica da bi kupila jedan Airbus avion.
Danas Kina troši 46% svjetske proizvodnje čelika, 16% energije i 50% cementa, a stvara samo 1% globalnog BDP-a. Iz toga je vidljivo da se kineski razvoj previše oslanja na energiju, što stvara onečišćenje okoliša, rekao je veleposlanik Zhifei. U budućnosti, oslanjanje na znanost i tehnologiju je jedini način za održiv razvoj, a brzina u kojoj bazična istraživanja prelaze u primijenjena daje šansu zemljama u razvoju da dostignu i prestignu razvijene zemlje, smatra veleposlanik Zhifei.
Kao kratkoročne ciljeve kineske znanstvene, tehnološke i inovacijske politike veleposlanik Zhifei istaknuo je znanstvenu i tehnološku inovaciju kao nacionalnu strategiju, više ulaganja u znanost i tehnologiju, razvoj naprednih tehnologija i strateške industrije te jačanje sposobnosti domaćih inovacijskih potencijala i međunarodne konkurentnosti. Do 2020. godine Kina želi iznimno unaprijediti domaću sposobnost za inovacije, značajno povećati ulogu znanosti i tehnologije u promicanju gospodarskog i socijalnog razvoja te postaviti temelje da Kina postane globalna sila u području znanosti i tehnologije. Osim što do 2020. godine Kina planira ulagati 2,5% BDP-a u razvoj znanosti i tehnologije, očekuje se da će razvoj znanosti i tehnologije doprinositi s preko 60% u općem razvoju zemlje, a da će po broju patenata Kina ući među pet najboljih zemalja na svijetu.
Na kraju predavanja, veleposlanik Zhifei osvrnuo se na odnos EU-a i Kine i odnos Hrvatske i Kine. Od 1975. godine EU i Kina ubrzano razvijaju međusobne odnose, a 1998. godine potpisan je Protokol znanstvene i tehnologijske suradnje. Odnosi EU-a i Kine danas su dosegnuli nivo strateškog partnerstva, a stabilni odnosi u interesu su obje strane. Kina najviše tehnologije uvozi upravo iz EU-a, a europski proizvodi zastupljeni su u velikom broju na kineskom tržištu. Ukupna trgovinska razmjena između Kine i EU-a iznosi oko 400 milijardi eura, a EU je najveći kineski trgovinski partner.
Veleposlanik Zhifei istaknuo je i joint venture tvrtke Končar s kineskom kompanijom TBEA Shenyang Transformer Group, te nadu da će s hrvatskim ulaskom u EU međusobna suradnja i trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine postati još bolja.
Ciklus predavanja The Embassy Series sponsored by the RBI pokrenut je u svrhu razmjene ideja te poboljšanja suradnje između Hrvatske i zemalja kojima su znanost i obrazovanje osnova za razvoj visokih tehnologija kao pokretača gospodarskog napretka modernih društava.
