Diljem svijeta, uključujući i Mediteran, mnogi primjerci roda Terebellides do nedavno su određivani kao T. Stroemii. Otkriće u Jadranu potvrdilo je, uz studije u drugim dijelovima svijeta, da je raznolikost ovog roda mnogo veća nego ranije i da T. stroemii nije prava kozmopolitska vrsta.

Mnogočetinaši su uglavnom morski beskralješnjaci široko rasrostranjeni u svim morskim staništima, od zone plime i oseke pa sve do najvećih dubina. Jedna su od biološki najraznolikijih skupina beskralješnjaka u Jadranskom moru, a svojom brojnošću i brojem vrsta često čine dominantnu skupinu organizama u zajednicama morskog dna i znatno doprinose njihovoj produktivnosti.

Također, mnogočetinaši igraju i važnu ulogu u hranidbenom lancu u moru. Zbog velike gustoće populacija mnogočetinaši znatno utječu na karakteristike morskog dna (sedimenta). Bušenje morskog dna (bioturbacija) koju uzrokuju ovi crvoliki organizmi utječe na transport čestica i preraspored organske tvari u sedimentu i stimulira metabolizam čitave zajednice, poboljšavajući protok kisika i ugljičnog dioksida, prozračenost i eliminaciju metabolita iz sedimenta. Budući da među mnogočetinašima nalazimo i tolerantne i osjetljive vrste u istraživanjima se koriste kao indikatori različitih okolišnih uvjeta i stresnih situacija.

Zbog svega navedenog mnogočetinaši se smatraju reprezentativnom skupinom beskralješnjaka za procjenu raznolikosti, stanja i dinamike zajednica morskog dna te je njihovo istraživanje od iznimne važnosti kako u temeljnoj znanosti tako i u primjenjenim okolišnim istraživanjima.

Dr. Barbara Mikac, opisala je, pored vrste Terebellides mediterranea, još nekoliko novih vrsta mnogočetinaša iz Jadranskog mora: Erseia oligochaeta, Amphicorina rovignensis i Megalomma pseudogesae. Uz ostala istraživanja u Laboratoriju za ekologiju i sistematiku bentosa, posljednjih nekoliko godina bavila se i pisanjem liste mnogočetinaša Jadranskog mora, koja je trenutno u postupku objavljivanja.