Pokret Novih tendencija od 1960 uvodi računalo u sferu kreativnog slikovno-vizualnog izražavanja. U to vrijeme na IRB-u uz pomoć računala su počeli razni oblici eksperimenta i stvaranja bazičnih slikotvorbenih algoritama. Napravljena je inačica svjetlosnog pera (light pen) i na ekranu osciloskopa su počeli crtati razne slike. Razvijeni su razni prikazivači sa žaruljama koji su bili upravljani računalom. Tako je znanstvena sredina IRB-a u uvjetima posjedovanja najsuvremenijih računala težila da se razvija i slikovno izražavanje pomoću računala što je dovelo do razvoja računalne grafike i vizualizacije. Ta nakana se posebno razvila razvojem simulacijskih programa i potrebom znanstvene vizualizacije čim se Centar za informatiku i računarstvo IRB-a programski bavi. Intenzivan razvoj je nastao pojavom personalnih radnih stanica, cluster, Grid i Cloud računalnih sustava. U današnje vrijeme je računalna grafika doživjela neslućene dimenzije u obliku kompleksne višedimenzionalne slikotvorbe u realnom vremenu stvarajući vizualizaciju virtualnih scena i svjetova. Tu tehnologiju koristi suvremena računalna scenografija koju intenzivno razvija filmska industrija.

Hrvatski kraljevi dokumentarno-igrani serijal jedan je od najvećih projekata Hrvatske radiotelevizije. U izradi koja je trajala gotovo 2 godine sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi, no zanimljivo, u samoj izradi vizualnih efekata i 3D računalne animacije u maksimumu samo 4. Takva situacija zahtijevala je izričitu multidisciplinarnost i inovativan pristup rješavanju problema. Kao supervizor vizualnih efekata Kristijan Mršić, suradnik Centra za informatiku i računasrtvo IRB-a imao je na svojoj strani veterana računalne 3D animacije i digitalne scenografije Borisa Hergešića, a prema situaciji tom dvojcu priključio bi se ekspert u dinamičkim simulacijama Aleksandar Faraguna.

Priča Hrvatskih kraljeva pokriva period od 8.-12st. što je prilično rani dio naše povijesti i samim tim relativno nepoznat većini ljudi. No, to je za sobom povlačilo i činjenicu da je bilo potrebnu puno istraživanja i razgovora sa povjesničarima kao npr. prof. Ivica Dlesk kako bi rekonstrukcije povijesnih građevina bilo što bliže mogućem originalnom izgledu. Istraživanje i razvoj bitan je dio procesa stvaranja i bez tog koraka ne bi bilo moguće kvalitetno i količinski izraditi kompleksne kadrove koje je zahtijevala priča o Hrvatskim kraljevima. Za potrebe serijala napravljena je čitava serija kadrova različitih zahtjeva od umnožavanja vojnika, brodova, digitalnih ozljeda, rekonstrukcija crkvi pa i čitavih gradova. Pri tome je korišten cijeli spektar tehnika i pristupa manipulacije slikom koje ćete imati priliku vidjeti izbliza na ovom predstavljanju.