Cilj ovog projekta je doprinijeti unapređenju komercijalizacije rezultata istraživanja prvenstveno na IRB-u, ali i u Republici Hrvatskoj (RH), te izgradnji odgovarajućih kapaciteta za transfer tehnologije te utjecati na rast javne i institucionalne svijesti o važnosti inovacija i tehnologije za jačanje gospodarske konkurentnosti.

Loš plasman Hrvatske u kategorijama inovativnosti posljedica je lošeg financiranja znanosti

O projektu je uvodno na svečanom predstavljanju u Kući Europe govorio ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić koji je istaknuo kako nažalost, nije novost da je inovacijska kultura u Hrvatskoj zapostavljena.

Ovakva stagnacija u razvoju inovacija i komercijalizacija rezultata istraživanja rezultat je sustavnog lošeg financiranja znanosti i istraživanja, ali i različitih administrativnih opterećenja, nepoticajnog zakonodavnog okvira, te nedovoljne suradnje tvrtki s istraživačkim organizacijama poput IRB-a.

Iako u posljednjih nekoliko godina broj istraživačkih partnerstva između IRB-a i industrije ima pozitivan trend rasta, što je velikim dijelom uvjetovano i jakim angažmanom znanstvenika IRB-a na europskim projektima koji potiču suradnju s malim i srednjim poduzetnicima - to sve još uvijek nije dovoljno jer uspjeh u komercijalizaciji rezultata istraživanja još uvijek nije na razini međunarodne prakse.

Upravo zato IRB nastoji unaprijediti komercijalizaciju znanja unutar svojih procesa, te utjecati na stvaranje pozitivne inovacijske klime, kao i transfera znanja kroz patente i inovacije kroz brojne interne dokumente koji potiču i vrednuju rad na projektima i komercijalizaciju istraživanja.

S tim ciljem pokrenut je i ovaj projekt IRB-a i Mreže znanja koji će u mnogome redefinirati organizaciju i upravljanje IRB procesom komercijalizacije rezultata istraživanja, suradnju Instituta s gospodarstvom te obuku njegovih zaposlenika i ključnih dionika.

''Razvoj pozitivne inovacijske klime dugotrajan je i složen proces koji zahtijeva promjenu mentaliteta. Također, postupak provedbe i zaštite patenata skup je i dugotrajan te zahtjeva veliku aktivnost inovatora, a zakoni su demotivirajući za znanstvenike koji su utrci za određenim brojem utjecajnih radova ne bi li sačuvali radno mjesto i osigurali  napredovanje.'' – objasnio je dr. Antičić i dodao kako je jačanje konkurentnosti RH kroz inovacije i nove proizvode moguće ostvariti sustavnom politikom i usmjeravanjem financiranja u obrazovanje, znanost i gospodarstvo.

Jedna od takvih mjera bilo bi osnivanje državnog fonda za potpore patentiranju, no potrebno je i uvesti promjene Zakon o radu te smanjiti i ubrzati administrativne procedure na svim razinama, smatra dr. Antičić.
''Osigurati da se patenti vrednuju u znanstvenom sustavu napredovanja samo je jedna manja stavka u cijeloj priči jer od poticanja inovacijske klime i konkurentnog gospodarstva neće opet biti ništa ukoliko resorna ministarstva ne osiguraju sredstva za patentne portfelje, za njihov uspješan životni vijek, od zaštite do njegovog održavanja, marketinga i komercijalizacije.'' – zaključio je Antičić.

Direktor Mreže znanja Domagoj Račić osvrnuo se na raskorak u ulaganjima u razvoj znanosti i tehnologije između Hrvatske i prosjeka Europske unije. Istaknuo je kako Hrvatska trenutno ulaže 0,85 posto BDP-a, a cilj je do 2020. godine da to bude 1,4 posto.

"Nužno je sazrijevanje svijesti u ključnom dijelu znanstvene i poslovne zajednice da je kvalitetno i učinkovito ulaganje u znanje i inovacije jednini put ka dugoročnoj konkurentnosti gospodarstva i kvalitetnog životnog standarda svih nas. Tu zaobilaznih puteva nema." - upozorio je Račić.

Trebamo poticajne zakone i fond za financiranje patenata!

Nakon predstavljanja projekta uslijedio je okrugli stol na temu 'Mogućnosti i prepreke komercijalizaciji inovacija' u kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Bojan Jerbić, redoviti profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Svjetlana Maleković, voditeljica Odjela za poticanje razvoja obrta i poduzetništva i praćenje stanja u gospodarstvu, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Grad Zagreb,  Emir Džanić, manager za otvorene inovacije, Podravka d.d., prof. dr.sc. Gordan Lauc, osnivač i predsjednik uprave, Genos d.o.o., dr.sc. Mario Cindrić, predsjednik povjerenstva za intelektualno vlasništvo IRB-a, te Domagoj Račić, direktor tvrtke Mreža znanja.

Panelisti su raspravljali o problemima patentiranja i razvoja inovacija s kojim su se susretali u praksi, od nepostojanja sustava vrednovanja rada znanstvenika koji su dodatno angažirani na projektima razvoja inovacija, manjka financiranja do nepostojanja centralnog sustava i politike pametnog upravljanja patentima na nacionalnoj razini.

''Jasan preduvjet kod razvoja i jačanja transfera znanja je mobilnost stručnjaka i to na međunarodnoj međuinstitucionalnoj razini te mobilnost znanstvenika između privatnog i javnog sektora.'' – naglasio je dr. sc. Gordan Lauc. Nažalost, uz ovakva izdvajanja za znanost to nije ostvarivo.

Uz problem financiranja u znanosti danas je posebno istaknuto kako se lokalne i državne institucije na ovakvim skupovima često hvale ostvarenim ulaganjima u razvoj inovacija, međutim da je zapravo riječ o izuzetno malim sredstvima koje, primjerice, tvrtka veličine Genosa pokrije na godišnjoj razini. ''Tako se svako ministarstvo znanosti hvali ulaganjima u projekte i istraživanja, a činjenica je da je iz godine u godinu najveći gubitaš u državnom proračunu'' – istaknuo je dr. sc. Gordan Lauc.

Dr. sc. Mario Cindrić, predsjednik povjerenstva za intelektualno vlasništvo IRB-a apelirao je na vladu i resorna ministarstva da osnuju fond za financiranje patenata na nacionalnoj razini koji bi odredio kvote za svaku istraživačku instituciju te na taj način omogući stvaranje kvalitetnog patentnog nacionalnog portfelja.

''Institut Ruđer Bošković ima najveći patentni portfelj kojeg smo sami financirali, ali na to uopće nisam ponosan jer u svim razvijenim zemljama u patente ulaže država. Smješno je da uopće nije riječ izdašnim državnim sredstvima, već o ulaganjima od pet do deset milijuna kuna godišnje na nacionalnoj razini.'' – istaknuo je dr. Cindrić.

Svi sudionici rasprave složili su u zaključku da nema inovativnih proizvoda bez kvalitetne znanosti, funkcionalnih zakona i transparentnog protoka kapitala za istraživanja i inovacije te pametne nacionalne politike za poticanje razvoja inovacija.

Danas predstavljen projekt službeno je započeo 15. prosinca 2016., a trajat će 20 mjeseci. Projekt je vrijedan 440 tisuća eura, a financiraju ga Europska unija (u devedesetpostotnom iznosu od 396.000,00 EUR) i Republika Hrvatska u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije.