Pregledni rad Ruđerovke objavljen u 'International Journal of Molecular Sciences'
U preglednom radu 'COVID-19: Are We Facing Secondary Pellagra Which Cannot Simply Be Cured by Vitamin B3?', dr. sc. Renata Novak Kujundžić iz Laboratorija za epigenomiku Zavoda za molekularnu medicinu predstavila je pregled do sad objavljenih rezultata istraživanja i kliničkih opažanja, koji objašnjavaju zašto se u oboljelih od bolesti COVID – 19 i u 'post -COVID sindromu' javljaju simptomi pelagre, bolesti koja nastaje uslijed nedostatka vitamina B3. Opisan je mehanizam gubitka ovog vitamina, pojačano izražen u oboljelih od COVID-19, te razlozi zbog čega se ovaj nedostatak ne može nadomjestiti samo povećanim unosom vitamina B3. S obzirom da je riječ o vrlo aktualnoj temi, ne čudi činjenica da je rad u prvih mjesec dana od objave ostvario preko 2000 pregleda.
Sistemske posljedice infekcije koronavirusom SARS-CoV-2 nerijetko se manifestiraju simptomima, koji podsjećaju na pelagru odnosno oboljenje koje nastaje zbog manjka vitamina B3. Ovaj vitamin je ključan za sintezu nikotinamid adenin dinukleotida (NAD+), neophodanog kofaktora i kosupstrata u životno važnim metaboličkim i signalnim procesima.
Pelagra je u razvijenim zemljama iskorijenjena javnozdravstvenim programima obogaćivanja hrane vitaminom B3, zbog čega je nedostatan unos ovog vitamina hranom izuzetno rijedak. Unatoč tomu, procjenjuje se da oko 15-20 posto opće populacije i oko 26 posto starijih ljudi pati od nedostatka vitamina B3 i posljedično ima smanjenu razinu NAD+.
Domaćin inficiran virusom SARS-CoV-2 odgovara na virus imunološkom reakcijom, pri čemu dolazi do značajne razgradnje NAD+ i poremećaja u njegovoj resintezi. Stanja i bolesti, koje su prepoznate kao čimbenici rizika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 poput starije životne dobi, pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega i zloćudnih bolesti, karakterizira upravo smanjena razina NAD+.
Iako se u stručnoj literaturi i medijskim napisima često spominje potencijalna korist uzimanja vitamina B3 u cilju prevencije razvoja teškog oblika bolesti COVID-19 ili ublažavanja simptoma kod oboljelih, ovaj pregledni rad, u kojem se rezultati kliničkih istraživanja povezuju s temeljnim biološkim procesima, upućuje na puno složeniji mehanizam nastanka komplikacija vezanih uz infekciju virusom SARS-CoV-2 i njezine dugoročne posljedice, poznate pod nazivom 'post-COVID sindrom'.
Naime, nedostatak vitamina B3 u tim stanjima nije posljedica njegovog nedovoljnog unosa hranom (pa se postavlja pitanje neškodljivosti i opravdanosti dodatnog unosa), već nastaje uslijed povećane razgradnje NAD+ i izlučivanja njegovih metabolita. Posljedično se onemogućava resinteza NAD+ utrošenog u brojnim signalnim reakcijama.
''U radu je objašnjen i opisan mehanizam nastanka endogeno uzrokovanog nedostatka vitamina B3, kao i posljedice nedostatne količine NAD+ za odvijanje procesa uključenih u imunološki odgovor na infekciju virusom SARS-CoV-2, što za posljedicu ima dobro znane simptome: nemogućnost ograničavanja upalnog odgovora, gubitak osjeta mirisa i okusa, izražen osjet boli uzrokovane upalom, kao i poremećaje vezane uz izlučivanje inzulina. Dodatno je raspravljen utjecaj metaboličkog procesa, na kojem se temelji nastanak endogeno uzrokovanog nedostatka vitamina B3, na povećanje rizika za nastanak ateroskleroze i fibroze pluća,'' objašnjava autorica dr. Renata Novak Kujundžić.
U radu su predložene smjernice za daljnja istraživanja potencijalnih načina ublažavanja gubitka vitamina B3 i poticanja resinteze NAD+, ne samo u bolesti COVID-19, nego i u drugim stanjima vezanim uz upalu i starenje.