Greta Pifat-Mrzljak rođena je 16. ožujka 1939. u Zagebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studirala je na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta, koji je završila 1962. Poslijediplomski studij pohađa na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje magistrira kemiju 1964. Na tom fakultetu 1971. i doktorira s disertacijom pod naslovom Strukturna istraživanja molekule hemoglobina u vodenim otopinama nuklearnom magnetskom rezonancijom radeći sa Sinišom Maričićem. Cijeli radni vijek je djelatnica IRB-a od 1962. do umirovljenja (2004.), u kojemu redom postaje asistentica (1965.), viša asistentica (1971.), znanstvena asistentica (1976.), znanstvena suradnica (1977.), viša znanstvena suradnica (1988.) i znanstvena savjetnica (1998). Godine 1965-1966. provodi na prijedoktorskoj stipendiji u Max-Planck-Institut für Biophysikalische Chemie u Göttingenu (Njemačka), kod Manfreda Eigena (sudobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1967.). Za poslijedoktorsko usavršavanje dobiva stipendiju National Academy of Sciences, Washington (SAD) te u University of Pittsburgh (SAD), provodi dvije godine (1974. – 1975.). Više je puta bila gostujuća znanstvenica (po tri mjeseca) u Max Planck Institut für Biophysikalische Chemie, Göttingenu (1982., 1985., 1987., 1990., 1995.), a 1989. u Baylor College of Medicine, Houston (SAD). Te je godine izabrana za izvanrednu profesoricu Molekularne biofizike u Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu. Na poslijediplomskom studiju PMF-a predavala je Biofizičku kemiju, a na dodiplomskom studiju Molekularnu biofiziku. Školske godine 1992./1993. djeluje kao gostujuća profesorica u Department of Biochemistry, University of Basque County, Bilbao (Španjolska). Bila je godinu dana (1993. – 1994.) zamjenica ministra znanosti i tehnologije RH. Godine 1997. izabrana je za naslovnu redovitu profesoricu PMF-a.

Znanstveno istraživački rad bio je vezan uz istraživanja odnosa strukture i funkcije biologijskih makromolekula (hemoglobina, ljudskih lipoproteina) s pomoću spektroskopskih metoda (NMR, ESR, FTIR i fluorescencija) i mogućnošću primjene tih spoznaja u biomedicini. Objavila je, 7 članaka u knjigama, 19 stručnih članaka, 57 znanstvenih radova indeksiranih u bazi Current Contents, 68 prezentacija na kongresima i simpozijima, 63 pozvana predavanja koja uključuju i aktivnost u promociji znanosti. Njezini međunarodni znanstveni projekti obuhvaćaju suradnju sa Sveučilištem u Grazu, Institutom Jozef Štefan u Ljubljani (Slovenija), University of Basque County, Bilbao (Španjolska) i suradnja u sklopu COST programa Europske unije. Organizirala je i vodila 10 međunarodnih ljetnih škola biofizike pod naslovom Supramolecular Structure and Function koje se održavaju svake treće godine u organizaciji Instituta Ruđer Bošković te pod pokroviteljstvom International Union of Pure and Applied Biophysics (IUPAB) i UNESCO-a. Bila je urednica zasebnih monografija u međunarodnim izdavačkim kućama pod istim naslovom u kojima su objavljena predavanja. Ove godine American Biophysical Society dodijelio joj je nagradu 'Emily M. Gray' za izvanredan doprinos u promociji znanstvenih istraživanja i razvoju programa obrazovanja iz područja biofizike, te za značajan uspjeh ostvaren u tridesetogodišnjem vođenju međunarodnih ljetnih škola biofizike kao i za uređivanje serijala Supramolecular Structure and Function.

Dobitnica je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti (1997.). Inicijatorica je i organizatorica akcije Nobelovci za mir u Hrvatskoj (1992.). Apel su potpisala 129 dobitnika Nobelove nagrade (nikada do tada nije toliki broj dobitnika Nobelove nagrade podupro zajedničku akciju). Akcija je opisana u knjizi Nobel Laureates for Peace in Croatia (Sveučilišna naknada, Zagreb 1992.), u kojoj je ta akcija dokumentirana. Inicijatorica je i organizatorica datoteke naših znanstvenika u iseljeništvu. Organizatorica je i glavna urednica edicije Ministarstva znanosti i tehnologije Scientific Research in Croatia (Zagreb, 1995.). Inicijatorica, organizatorica i autorica je izložbe Znanost u Hrvata: Prirodoslovlje i njegova primjena (1996.) koja je prikazana u dva kataloga (I. dio: Od Starog vijeka do 1874., 500 str. i II. dio: Od 1874. do danas, 650 str.). Od 1993. bila je članica specijalne komisije IUPAB-a za subcelularnu i makromolekularnu biofiziku. Članica je Hrvatskog biofizičkog društva (predsjednica 1982. – 1983.; bila je predsjednica Jugoslavenskog biofizičkog društva, 1976. - 1978.), Hrvatskog prirodoslovnog društva (zamjenica predsjednika 1987. – 1990.), Hrvatskog biokemijskog društva i Hrvatsko-austrijskog društva za njegovanje kulturnih, znanstvenih i gospodarskih odnosa dviju prijateljskih zemalja (predsjednica od 1996.). Za tu djelatnost dobila je i priznaje od vlade Austrije, 2002. 'Austrijski orden za znanost i umjetnost prve klase'.

Ispraćaj prof. dr. sc. Grete Pifat Mrzljak bit će u srijedu, 16.12.2009. godine u 13.20 sati u krematoriju na Mirogoju.