Uz znanstvenice IRB-a, stipendija je dodijeljena Antoniji Ressler s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Anamariji Šestak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

Ove sjajne stipendistice odabralo je Izborno povjerenstvo programa na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem te renomiranim članovima hrvatske akademske zajednice, akademkinjom Vidom Demarin, akademikom Krešimirom Nemecom, akademikom Vladimirom Paarom, prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer, prof. dr. sc. Đurđicom Ugarković, prof. dr. sc. Ivanom Vickovićem i dr. sc. Katicom Biljaković.

Predsjednik Izbornog povjerenstva 'Za žene u znanosti' akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je izbor ovogodišnjih stipendistica bio težak i zahtjevan jer je zaprimljen veliki broj izvrsnih i kvalitetnih prijava te dodao kako su se ovogodišnje stipendistice istaknule svojim dosadašnjim znanstvenim radom, ali i velikim potencijalom za razvoj uspješne karijere u znanosti. Akademik smatra da će stipendistice time pridonijeti i cjelokupnom razvoju hrvatskog društva jer su upravo znanost, znanje i istraživanja presudni za razvitak svake države.

Svijet treba znanost!

S obzirom na situaciju s pandemijom koronavirusa u svijetu, do izražaja je još jednom došla važnost neprestanog ulaganja u znanost i izvrsnost. Svijet više nego ikad treba inovativnost i znanstvena rješenja, a jedan od programa koji podupire takav stav je i Nacionalni programa stipendiranja 'Za žene u znanosti'.

''Znanje i znanost su podloga za razvoj novih tehnologija ili usavršavanje postojećih i bez njih nema napretka ni povećanja kvalitete života ljudi. Važno je poticati rad znanstvenika diljem svijeta jer razni znanstvenici različito razmišljaju te donose nove ideje koje mogu omogućiti pronalazak najboljeg rješenja za neku situaciju.

Kontinuirano ulaganje u znanost može nas bolje pripremiti na situacije poput epidemije koronavirusa te nam pomoći da preveniramo i brže reagiramo na krizne situacije, bez obzira o kojem području se radilo'', naglasila je stipendistica Lidija Kanižaj koja radi u Laboratoriju za funkcionalne materijale u Zavodu za kemiju materijala IRB-a kao asistentica na projektu Hrvatske zaklade za znanost.

Ova magistra inženjerka kemijskog inženjerstva diplomirala je 2014. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, a iste joj je godine dodijeljena Rektorova nagrada. Dobitnica je i nagrade za najbolje kratko usmeno izlaganje mladih znanstvenika 'The International Union of Crystallography (IUCr) Journals Prize' na 26. Hrvatsko-slovenskom kristalografskom sastanku 2018. godine.

U sklopu doktorske disertacije 'Svojstva homo- i heterometalnih kompleksnih spojeva priređenih iz tris(oksalatnih) i tris(kloranilatnih) građevnih blokova“ pod mentrostvom dr. sc. Marijane Jurić istražuje nove homo- i heterometalni oksalato- i kloranilato-premoštene kompleksne spojeve koji sadrže prijelazne metale i dodatne N-donorske ligande.

''Novodobiveni heterometalni oksalatni kompleksi se ispituju kao prekursori za pripravu mješovitih metalnih oksida njihovom termičkom razgradnjom u jednom koraku, što je novi, jednostavniji i efikasniji način dobivanja mješovitih oksida u odnosu na dosadašnje visokotemperaturne postupke'', objašnjava Lidija te dodaje kako je cilj njezine disertacije istražiti međuodnos magnetskih i strukturnih svojstava novih materijala.

To podrazumijeva interdisciplinarno povezivanje područja kemije i fizike te daje dublji uvid u mikrostrukturu novih materijala, čija bi se svojstva mogla u budućnosti konkretno primjenjivati.

Tijekom svoje dosadašnje znanstvene karijere Lidija je objavila je 3 znanstvena rada, održala je 5 posterskih i 5 usmenih izlaganja na međunarodnim konferencijama te se usavršavala na 3 međunarodne kristalografske škole.

Ulaganje u obrazovanje i znanost moraju imati kontinuitet

Stipendijom 'Za žene u znanosti' nagrađuju se mlade hrvatske znanstvenice do 35 godina koje su u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije iz područja prirodnih znanosti, uključujući interdisciplinarna područja.

''U obrazovanje mladih ljudi kontinuirano treba ulagati, buditi im istraživački duh, poticati ih na diskusiju i promišljanje. Tako možemo stvoriti mlade ljude koji žele nešto vratiti društvu iz kojeg su potekli.

Danas, možda više nego ikad do sada, kreatori politika i šira javnost, postaju svjesni potrebe kontinuiranog ulaganja i poticanja rada znanstvenika. Međutim, bavljenje znanošću je proces koji traje i traži vremena i financijskih sredstava.

Stoga je izuzetno važno kontinuirano ulagati u znanost, kako bi u kriznim razdobljima poput današnjih što prije iznašli rješenje na dobrobit sviju,'' istaknula je stipendistica Nataša Vučemilović-Alagić, doktorandica u Grupi za računalne bioznanosti Zavoda za fizičku kemiju IRB-a.

Nataša je fiziku magistrirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2013. godine. Tijekom studija primila je stipendije i nagrade, poput stipendije Grada Splita i Dekanove nagrade, a kao predstavnica studenata sudjelovala je u radu raznih vijeća pri Sveučilištu te kasnije na IRB-u.

Svoju doktorsku disertaciju pod nazivom 'Modeliranje prostorno-zatočenih ionskih tekućina' izrađuje na IRB-u u suradnji s Friedrich-Alexander Sveučilištem Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj, a pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Sunčane Smith i komentorstvom dr. sc. Davida M. Smitha.

Ovogodišnja stipendija 'Za žene u znanosti' dodijeljena joj je za rezultate postignute u istraživanju ionskih tekućina.

Naime, kako Nataša objašnjava znanstvena zajednica stremi ka proizvodnji manje opasnih i ekoloških prihvatljivih materijala, a upravo se ionske tekućine klasificiraju kao zelena otapala zbog svojih izuzetnih svojstava.

''Ionske tekućine su se već pokazale korisnima u transportu plina, skladištenju solarne energije, baterijama i superkapacitorima, za preradu nuklearnog goriva, a smatraju se povoljnim kandidatima za kemijsku sintezu i katalizu.

Cilj moje disertacije je uspostava računalnog modela i transferabilnog protokola za potpunu karakterizaciju prostorne i vremenske ovisnosti fizikalnih svojstava prostorno-zatočenih ionskih tekućina. Dobiveni modeli su uspješno primijenjeni u opisu kemijske okoline u novorazvijenoj tehnologiji SILP katalize,'' objašnjava Nataša Vučemilović-Alagić.

Osim rada na svojoj doktorskoj tezi, Nataša aktivno sudjeluje u pisanju projekata, organizaciji radionica i tehničkom vođenju mlađih studenata. Polaznica je ovogodišnje Akademije UN-a s temom 'UN i globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. godine'.

Žene u znanosti

Prema izvješću UNESCO-va Zavoda za statistiku za 2019. godinu, udio žena među istraživačima na globalnoj razini iznosi svega 29,3 posto, dok je prema podacima objavljenim u statističkom izvješću Europske komisije She Figures 2018. u Europskoj uniji samo jedna trećina žena istraživačica. Iako su u većini zemalja EU žene rjeđe od muškaraca zaposlene kao znanstvenice ili istraživačice, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima su te razlike manje od 0,5 posto.

Toj pozitivnoj statistici je pridonio i Nacionalni program stipendiranja L'Oréal - UNESCO 'Za žene u znanosti' koji je zaključno s ovom godinom nagradio 54 izvanredne hrvatske znanstvenice u završnoj fazi izrade doktorskih disertacija iz prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja.