Dr. Nikola Basarić izabran je kao član suradnik u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, a dr. Iva Tolić izabrana je kao član suradnik u Razredu za prirodne znanosti.

Nikola Basarić rođen je 1975. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije i doktorirao 2002. godine na Sveučilištu u Zagrebu iz područja sintetske organske kemije i fotokemije. Od 2004. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković, gdje je 2013. izabran u zvanje znanstvenog savjetnika.

Godine 2015. postaje voditeljem Laboratorija za sintetsku organsku kemiju pri Odjelu za organsku kemiju i biokemiju IRB-a. Više puta boravi na usavršavanju u inozemstvu kao poslijedoktorand i gostujući znanstvenik, i to na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, Sveučilištu Victoria u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi, Sveučilištu u Kölnu, Sveučilištu Lanzhou u Kini i u Središnjem istraživačkom institutu za sol i kemikalije iz mora (Central Salt and Marine Chemicals Research Institute) u Bhavnagaru u Indiji.

Znanstveni je interes dr. sc. Nikole Basarića sintetska organska kemija, posebno organska fotokemija i supramolekulska kemija s potencijalnom primjenom u biološkim sustavima.

Do sada je objavio 96 znanstvenih radova. Znanstveni odjek njegovih istraživanja ogleda se u njihovoj visokoj citiranosti (više od 1600 citata bez samocitata, WoS, Core Collection, hindeks 24) i 11 usmenih priopćenja te 19 pozvanih predavanja na znanstvenim konferencijama i institucijama u Europi, Kanadi, Kini i Indiji.

Dobitnik je više nagrada za znanstveni rad: Državne godišnje nagrade za znanstvene novake u području prirodnih znanosti, 2004.; Nagrade Hrvatskog kemijskog društva Vladimir Prelog 2004., Nagrade Hrvatskog kemijskog društva Leopold Ružička 2008. Dr. sc. Nikola Basarić izuzetno je uspješan mladi znanstvenik (45 g.) koji je na temelju svojih znanstvenih rezultata u području eksperimentalne organske fotokemije već sada prepoznat na nacionalnoj i međunarodnoj razini i jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika kemičara mlađe generacije.

Iva Tolić rođena je 1974. godine u Zagrebu. Diplomirala je molekularnu biologiju i doktorirala u području prirodnih znanosti, polje biologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se u SAD-u, Danskoj i Italiji, te vodila znanstveno-istraživačku grupu na Institutu Max Planck u Njemačkoj od 2004. do 2014. godine, nakog čega se zaposlila na Institutu Ruđer Bošković gdje danas radi kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju.

U svojim interdisciplinarnim istraživanjima biofizike stanične diobe kombinira molekularnu staničnu biologiju i genetiku s najmodernijim tehnikama mikroskopije uključujući optičke manipulacije kao što su laserske škare, te metodama matematike, fizike i računarstva. Otkrila je novu strukturu u diobenom vretenu nazvanu premosnim vlaknima, koja su važna za razdvajanje kromosoma u stanice kćeri, a time što se protežu u obliku lijeve zavojnice čine vreteno kiralnim.

Autorica je 89 znanstvenih radova koji su citirani oko 3800 puta. Održala je više od 120 pozvanih predavanja u više od 15 različitih zemalja, a pod njezinim je mentorstvom doktoriralo 10 doktorskih studenata.

Članica je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i dobitnica nagrade Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti, Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Državne nagrade za znanost i mnogih drugih priznanja. Nositeljica je brojnih znanstvenih projekata, među kojima se ističu najprestižniji projekti Europskog istraživačkog vijeća (ERC) Consolidator i Synergy, poznati kao 'Znanstveni Oskari'.

Uz dr. Tolić i dr. Basarića, novi članovi suradnici HAZU-a su: u Razredu za društvene znanosti Hrvoje Petrić i Martina Basarac Sertić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Marijana Đaković, u Razredu za medicinske znanosti Hrvoje Gašparović, Mislav Vrsalović i Ljubo Barbić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Krešimir Seletković i u Razredu za tehničke znanosti Hrvoje Pandžić.

Novi redoviti članovi su: u Razredu za društvene znanosti akademik Anđelko Akrap i akademkinja Nella Lonza, u Razredu za medicinske znanosti akademik Željko Kaštelan i akademik Bojan Jelaković, u Razredu za filološke znanosti akademik Milan Mihaljević, u Razredu za književnost akademik Drago Štambuk te u Razredu za likovne umjetnosti akademik Kuzma Kovačić.

Novi dopisni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: Boris A. Novak iz Slovenije, Josef Eberhardsteiner iz Austrije, Smiljan Radić Clarke iz Čilea, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije te Ranjan Deka, Željko Ivezić, Jadranka Skorin-Kapov i Zrinka Stahuljak iz SAD-a.

Akademik Neidhardt podsjetio je da je izborna skupština HAZU-a bila sazvana za svibanj, ali je odgođena zbog epidemiološkoga stanja te je ponovno  sazvana za 5. studenoga. Kako ni tada nije bilo moguće fizički održati skupštinu, održana je dopisno.

Svečano proglašenje novih članova HAZU s dodjelom diploma održat će se kad epidemiološko stanje to omogući, no njihov status novih članova najviše hrvatske znanstvene i umjetničke ustanove počinje sa 16. studenim 2020.

Nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 134 redovita člana, 122 dopisna člana i 90 članova suradnika.