Razvili smo novu platformu koja potiče rodnu jednakost u nastavi
dr. sc. Maja Dutour Sikirić, voditeljica Laboratorija za biokoloide i površinsku kemiju na IRB-u te član ekspertnog tima projekta
Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) danas su u fokusu bile djevojčice i žene u znanosti. O tome kako unaprijediti kvalitetu nastave, pobijediti rodne stereotipe i povećati interes djevojčica za obrazovanje u području znanosti, tehnologija, inženjerstva i matematike (STEM), te žena za karijerom u STEM-u, govorili su danas europski stručnjaci u sklopu završne konferencije projekta „Gender4STEM“. S obzirom na brojke koje IRB smještaju visoko iznad europskog, ali i svjetskog prosjeka po udjelu znanstvenica u ukupnom broju znanstvenika, ne čudi izbor IRB-a u ekspertni tim projekta.
Još uvijek su prisutni brojni stereotipi vezani uz zanimanja „namijenjena“ ženama ili s druge strane muškarcima. Prisutnost stereotipa posebno je snažna u području STEM-a, gdje su žene i dalje slabo zastupljene na svim razinama.
Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i rodna ravnopravnost sastavni su dio Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja te strategija Europske komisije, a promicanje rodne raznolikosti u STEM-u jedan je i od ciljeva projekta „Gender4 STEM - Gender aware education and teaching“.
Riječ je o projektu koji je sufinancirala Europska unija u sklopu ERASMUS+ projekta i koji se provodio u četiri europske zemlje: Luksemburgu, Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Koordinator i nositelj projekta je Institut za znanost i tehnologiju u Luksemburgu (LIST), a uz IRB koji je član ekspertnog tima, partneri na projektu su Fundatia Professional - Rumunjska, VHTO - Nizozemska, Consulio d.o.o. - Hrvatska, SMARTVENICE - Italija, te WIDE (Women in digital empowerment) - Luksemburg.
Projekt „Gender4STEM“ je kao ideja stvoren 2013. u sklopu inicijative Europske komisije “Velike koalicije za digitalna radna mjesta”. Realizacija je započela 2017. kao odgovor na potrebu da se području STEM-a pristupi internacionalno i kroz razmjenu iskustava povezivanjem poslovnog sektora, javnog i znanosti (triple helix). Veliku važnost projektu dao je ekspertni tim koji se sastojao od najeminentnijih stručnjaka iz zemalja partnera projekta.
Zahvaljujući podršci ekspertnog tima, kreirana je digitalna platforma koja sadržava alat za samoprocjenu kako bi korisnici mogli vidjeti svoju razinu informiranosti o stereotipovima u STEM-u. Ovisno o profilu svakog korisnika, alat ima mogućnost preporučiti sadržaje na platformi.’’ - naglasila je Iva Matasić, direktorica tvrtke Consulio, koordinatorica projektnih aktivnosti u Hrvatskoj.
„Djevojčice nisu dovoljno talentirane za STEM’’ ili pak „STEM je samo za štrebere, a ne za djevojčice“ - samo su neki od stereotipa s kojima se djevojčice, a kasnije i žene susreću tijekom svojeg obrazovanja odnosno karijere. Također, učitelji i nastavnici nemaju potrebne alate i mehanizme kako bi se učinkovito borili protiv ovih stereotipa u nastavi. Naš cilj je bio stvoriti platformu koja bi im omogućila nastavnicima da motiviraju učenice da svoje obrazovanje usmjere upravo u područje STEM-a, te kako bi im pomogli u izvođenje nastave lišene rodnih stereotipa.’’ - istaknula je dr. sc. Marie Gallais, voditeljica projekta s Instituta za znanost i tehnologiju u Luksemburgu.
„Jedan od naših važnijih zadataka ekspertnog tima bio je sudjelovanje u prikupljanju podataka vezanih za standardne stereotipove i uobičajene načine predavanja, te probleme koje susrećemo u praksi u zemljama sudionicama projekta. Na temelju tih podataka u sklopu projekta razvijena je web-platforma „Gender4STEM asistent u nastavi“ koja je fokusirana na pomoć profesorima osnovnih i srednjih škola u području STEM-a.“ - naglasila je dr. sc. Maja Dutour Sikirić, voditeljica Laboratorija za biokoloide i površinsku kemiju na IRB-u te član ekspertnog tima na „Gender4STEM“ projektu.
Program događanja otvorio je ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith, a svojim je sudjelovanjem završnu konferenciju projekta uveličala i veleposlanica Australije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Elizabeth Marianne Petrovic. Veleposlanica je čestitala ravnatelju i Institutu na sjajnim rezultatima i u svojem se izlaganju osvrnula na primjere dobre prakse iz Australije pri čemu je istaknula važnu ulogu znanstvenica u vođenju uspješnih tvrtki te njihovo doprinos u znanstvenim institutima i istraživačkim projektima.
„Ruđer“ iznad svjetskog prosjeka
Prema podacima Zavoda za statistiku UNESCO-a 2018. godine, tek 30% svih ljudi zaposlenih u znanosti diljem svijeta u razdoblju 2014. do 2016. činile su žene, dok se u izvješću Eurostata iz 2017. godine navodi da je udio žena u ukupnom broju znanstvenika i inženjera u Europskoj uniji 41 posto. U istom izvješću navodi se da je udio žena u znanosti unutar RH 48 posto. Na Institutu Ruđer Bošković, situacija je potpuno drugačija.
Od 908 ukupno zaposlenih na IRB-u, 432 je doktora znanosti od čega 263 doktorica znanosti, što je udio od 60,88 posto. Od 11 predstojnika zavoda, 5 su znanstvenice, odnosno 46 posto, dok je udio žena u ukupnom broju voditelja laboratorija 49 posto. Od 3 pomoćnika ravnatelja 2 su žene. Također, tri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) na IRB-u dodijeljena su znanstvenicama, prof. dr. sc. Ani Sunčani Smith i prof. dr. sc. Ivi Tolić. Brojke su to koje ‘Ruđer’ svrstavaju iznad Hrvatskog, EU i svjetskog prosjeka.
Danas se pred europskim partnerima ovim podacima pohvalio ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith koji je pri tome istaknuto kako upravo sudjelovanjem u projektima poput danas predstavljenoga projekta ‘Gender4STEM’, Institut nastoji doprinijeti rušenju rodnih stereotipa u obrazovanju u području STEMA-a. Također, ovaj projekt je uspješan primjer kako se korištenjem europskih fondova mogu razviti sjajni međunarodni projekti koji povezuju obrazovne stručnjake i nastavnike sa znanstvenicima u tom zajedničkom cilju.
Upravo se po broju ostvarenih projekata u sklopu najkompetitivnijeg programa za istraživanje i razvoj Europske unije, OBZOR2020, Institut Ruđer Bošković pozicionirao kao vodeći u Hrvatskoj, a na Institutu je smještena i kapitalna oprema vrijedna preko 20 milijuna eura. Svakako, ključni kapital „Ruđera“ upravo je ljudski potencijal od preko 500 znanstvenika i istraživača, a posljednjih godina Institut se može pohvaliti i pozitivnim trendom zapošljavanja međunarodnih stručnjaka.
„Neupitno je da je multidisciplinarnost istraživanja jedna od ključnih snaga Instituta, a kako bi nastavili postizati dobre rezultate i ostvarivati uspjehe u povlačenju sredstava iz europskih fondova, važno dodatno ojačati tu multidisciplinarnost kroz međunarodne projekte te kroz poticanje snažnije diversifikacije ljudskog potencijala privlačenjem vrhunskih znanstvenika iz svijeta, kroz njegovanje rodne jednakosti kako ne bi izgubili postojeće vrijednosti.’’ - zaključio je ravnatelj IRB-a dr. David Smith.
