Republika Hrvatska i službeno pridružena članica CERN-a
Republika Hrvatska postala je i službeno pridružena članica najvećeg istraživačkog laboratorija na svijetu - Europskoga laboratorija za fiziku čestica CERN nakon što je potpisan sporazum o dodjeli Republici Hrvatskoj statusa pridružene zemlje članice CERN-a.
Sporazum su potpisale glavna ravnateljica CERN-a Fabiola Gianotti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a na svečanosti su, među brojnim uzvanicima i članovima hrvatske znanstvene i akademske, bili prisutni i ravnatelj IRB-a dr. sc. David Matthew Smith, predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku dr. sc. Stjepko Fazinić, predstojnica Zavoda za teorijsku fiziku dr. sc. Blaženka Melić i dr. sc. Vuko Brigljević.
Pridruženim članstvom u Europskome laboratoriju za fiziku čestica (CERN) Hrvatskoj će se omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje laboratorij financira, a hrvatskim znanstvenicima pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima.
Na IRB-u postoji duga povijest istraživanja u području fizike čestica, a prva suradnja s CERN-om ostvarena je 1986. godine na eksperimentima NA35 i NA44 te na projektu RD26: RICH Detector Development.
Tijekom godina suradnja je nastavljena na brojim eksperimentima i projektima poput eksperimenta OPERA, detektoru ALICE, eksperimentima NA49 / NA61 (SHINE), Axion Search: CAST – IAXO, eksperimentu CMS, CERN ISOLDE te MAGIC: High Energy Gamma Ray Astronomy.
Danas ukupno šest laboratorija iz Zavoda za eksperimentalnu fiziku i Zavoda za teorijsku fiziku surađuje s CERN-om kroz različite projekte i eksperimente.
Pridruženo članstvo u CERN-u otvorit će mnogobrojne mogućnosti obrazovanja za mlade stručnjake koji će tijekom boravka u CERN-u moći učiti i surađivati s vrhunskim stručnjacima.
Istraživači Laboratorija za fiziku visokih energija proučavaju svojstva Higgsovog bozona, tragaju za novim česticama i provjeravaju valjanost postojećih teorija u CAST, CMS i SHINE eksperimentima. Grupa znanstvenika iz laboratorija za nuklearnu fiziku proučava svojstva atomske jezgre koristeći radioaktivne snopove na ISOLDE akceleratoru.
Znanstvenici iz više laboratorija u Zavodu za eksperimentalnu fiziku, zajedno s članovima novoosnovanog Centra za detektore, senzore i elektroniku u sklopu OBZOR 2020 PaRaDeSEC projekta rade na razvoju budućih generacija detektora u suradnji s nekoliko razvojnih projekata na CERN-u među kojima se ističe posebno uska suradnju s CERN-ovim RD50 i RD53 projektima koji ciljaju na razvoj budućih generacija poluvodičkih detektora i odgovarajućom elektronikom. Takvi senzori se koriste za mjerenje sudara čestica u CERN-ovim eksperimentima, ali nalaze primjenu i u brojnim drugim sektorima.
Zahvaljujući projektu AIDA-2020 kojem se IRB pridružio 2015., a čiji je cilj povezivanje vodećih europskih istraživačkih instituta u području fizike čestica, na IRB-u će se nalaziti transnacionalni čvor za provođenje eksperimenata i testova u području karakterizacije detektora.
Uz eksperimentalni rad treba također istaknuti brojne projekte i teorijska istraživanja znanstvenika u Zavodu za teorijsku fiziku čija je tematika usko vezana za istraživanja na CERN-u. Za znanstvenu zajednicu ulazak u CERN otvara novu mogućnost sudjelovanja u svim programima obrazovanja i usavršavanja na CERN-u koji su našim znanstvenicima dosad bili otvoreni u jako ograničenoj mjeri.
Pristupanjem CERN-u u tim programima moći će sudjelovati ne samo fizičari, nego i kolege iz tehničkih smjerova poput elektrotehnike, računarstva, strojarstva, itd. Povrh toga, osobito je važno otvaranje novih poslovnih mogućnosti na europskom tržištu za hrvatske tvrtke iz područja softverske, građevinske, elektrotehničke industrije i zdravstva.
Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) najveći je istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njime upravlja dvadeset država. U njemu je zaposleno oko 2.500 ljudi, a oko 8.000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.