Kako bi istraživačima pružila sigurno okruženje za pohranu, analizu i ponovnu upotrebu podataka za istraživačke, inovacijske i obrazovne svrhe, a bez obzira na disciplinu u kojoj djeluju, Europska komisija pokrenula je 2016. godine Europski oblak otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC). Pokretanjem EOSC-a Europskoj uniji je cilj preuzeti vodeću ulogu u upravljanju istraživačkim podacima i osigurati da europski znanstvenici mogu iskoristiti sve prednosti znanosti utemeljene na podacima.

Unutar EOSC-a nastao je 'Blue-Cloud' odnosno oblak sa sadržajima vezanim uz održivost mora i oceana.  

Kako bi se poboljšala razina i kakvoća tog servisa, upravljačko tijelo plavog oblaka organiziralo je tzv. hackathon odnosno trodnevnu 'utrku' tijekom koje se međunarodne ekipe znanstvenika i programera natječu u donošenju novih ideja i rješenja koja bi trebala značajno podignuti kvalitetu servisa koje ovaj oblak nudi.

U hackathonu su sudjelovala čak 32 tima znanstvenika i istraživača iz 73 zemlje svijeta, od kojih je 23 uspješno ispunilo sve zadane kriterije za nastavak natjecanja. Među njima našla se i Hrvatska ekipa od deset znanstvenika biologa, oceanologa, mikrobiologa i fizičara s Instituta Ruđer Bošković i Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Ines Haberle, Tamara Đerđ, Marija Purgar, Domagoj K. Hackenberger, Nina Marn, Bruno Ćaleta, Jadranka Pečar Ilić, Damir Kapetanović, Tin Klanjšček i Branimir K. Hackenberger.

Ovi znanstvenici i istraživači, inače okupljeni kroz projekt Hrvatske zaklada za znanost 'AqADAPT - Prilagodba uzgoja bijele ribe klimatskim promjenama' kojeg vodi dr. sc. Tin Klanjšček, bave se matematičkim i statističkim modeliranjem te izradama predikcijskih simulacija u biologiji, ekologiji i oceanologiji, s naglaskom na informiranje uspostave legislative i odgovarajuće prakse za održivo upravljanje ekosustavima i populacijama. Uspješno sudjelovanje i nagrada na Blue-Cloud Hackathonu je priznanje njihovog dosadašnjeg rada koje omogućuje širu vidljivost dosadašnjih rezultata projekta i doprinosi uspostavljanju novih suradnji.

''Natječaj za Blue-Cloud Hackathon pronašla je naša najmlađa kolegica Marija Purgar, a nakon početnog 'brainstorminga' predložila sam GIS platformu za predviđanje rasta uzgojnih riba u različitim okolišnim uvjetima, prilagođenoj za širu upotrebu. Tim je prihvatio tu ideju koju smo nakon toga dodatno razradili, prijavili se na utrku i izgleda bili jako uspješni u tome,'' navodi Ines Haberle, voditeljica hackathon tima i doktorandica na AqADAPT projektu u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša IRB-a.

Nagrađeni prototip platforme PerfeCt za svaku odabranu geografsku točku automatski računa predikciju tri parametra bitna za predviđanje potreba na postojećim akvakulturama u idućem višegodišnjem razdoblju, kao i za odabir lokacije i odgovarajućih uzgojnih vrsta potencijalnih akvakultura, a u skladu s mogućim scenarijima promjena klime. Za modeliranje se koriste postojeći otvoreni podaci dostupni u "plavom oblaku", iskorištavajući i promovirajući njegov potencijal, a istovremeno su na oblak dodani i neki novi podaci, kao npr. dostupne informacije o lokalnim akvakulturama Ministarstva poljoprivrede RH.

Svojom idejom tim je ušao u završni krug kao jedan od 10 finalista, te naposljetku osvojio drugo mjesto, novčanu nagradu u iznosu od 20,000€ za daljnji razvoj ideje, te poziv za sudjelovanje na završnoj konferenciji Blue-Cloud projekta.

''Predloženo rješenje omogućuje određivanje trajanja uzgoja organizma do konzumne veličine, predviđanje tzv. konverzijskog čimbenika hrane te broj dana u godini s rizikom od bolesti vibrioze za svaku točku na svim morima i oceanima svijeta tijekom bilo kojeg razdoblja. Prototip kojeg smo razvili je modularan, što nam omogućava da mu relativno jednostavno dodamo nove ulazne i izlazne veličine te poboljšamo algoritme na kojima se temelji, a sve je predstavljeno kroz jednostavno sučelje prilagođeno korisnicima'' objašnjava Ines.

Glavni doprinosi istraživača s IRB-a bili su sama ideja i razvoj tzv. modela dinamičkog energijskog budžeta organizama kao temelj većine izračuna, dok se osječki dio ekipe bavio izradom softvera, optimizacijom algoritama i koda te implementacijom modela u gotovo rješenje.