S izložbe o Tesli poziv za suradnju na strukturnim projektima
Na Institutu Ruđer Bošković danas je svečanim otvaranjem izložbe 'Tesla' akademskoga kipara Pere Jelisića započeo bogati program događanja 'Sinergija Bošković – Tesla' koji IRB organizira povodom obilježavana 70. obljetnice smrti jednog od najvećih velikana ljudskog roda Nikole Tesle. Danas je s Instituta upućen poziv javnosti da se uključi u akademsku akciju IRB-a da se u okrilje našeg instituta vrati kip Nikole Tesle, rad Ivana Meštrovića, kako bi on ponovno činio spomenički par s kipom Ruđera Boškovića, što je, rečeno je, bila Meštrovićeva želja.
Poziv ravnatelja IRB-a dr. Tome Antičića podržali su i ugledni uzvanici - ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Željko Jovanović, koji je otvorio program, te predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić.
''Priča o Tesli priča je o sudbini i uspjehu čovjeka iz daleke male zemlje u moćnoj i velikoj Americi, ali i priča o idealistu predanom razvoju znanosti na dobrobit svijeta, koji svoje ideje nije mogao realizirati u svojoj zemlji, već je uspjeh nažalost morao potražiti negdje drugdje. Tesla simbolizira svakog našeg znanstvenika, istraživača, inovatora ili novaka koji je odlučio svoj život posvetiti razvoju znanosti i društva, ali koji često u nedostatku sredstava, infrastrukture i poticajnog zakonodavstva izlaz traži izvan granica RH.'' naglasio je ravnatelj IRB-a dr. Tome Antičić.
OZIP
Projekt 'Otvorene Znanstvene infrastrukturne platforme' koji Institut priprema za strukturne fondove EU prilika je da se u suradnji s vladom iskoristi istraživački potencija IRB-a za dugoročni preporod hrvatske znanosti i gospodarstva kako bi omogućili budućim Boškovićima, Ružičkima, Prelogima i Teslima da se mogu baviti vrhunskom znanošću za dobrobit gospodarstva, ali ovaj put u Hrvatskoj.
Dr. Antičić je podsjetio na sadašnju situaciju u znanosti. Tako je, među ostalim, ocijenio da nije dovoljno samo povećati financiranje znanosti, već se istovremeno moraju adresirati i vezani problemi kao što je način napredovanja, manjak kompetitivnosti u selektiranju kadra i projekata te manjak suradnje s gospodarstvom za što su pak, smatra, potrebne promjene u zakonodavstvu i općem mentalitetu.
Ravnatelj je posebno istaknuo kako, iako se situacija možda na prvi pogled ne čini optimističnom, Hrvatska s obzirom na kvalitetan ljudski potencijal i postojeću infrastrukturu ima načina na koji može postići financijski opravak znanosti, a time i gospodarstva. Ta se prilika nudi kroz kvalitetnu pripremu projekata za strukturne fondove EU.
''Upravo zato je iznimno važna aktivnost IRB-a u pripremi za strukturne fondove EU, kroz projekt 'Otvorene Znanstvene infrastrukturne platforme'. Kao dio tog procesa će se usvojiti i niz pravila kojima će se i buduća infrastruktura, kao i 'know-how' učiniti maksimalno dostupnim široj hrvatskoj akademskoj zajednici i industriji. Na nama je i vladi da ogromni potencijal koji postoji na IRB-u iskoristimo kako bi mi dugoročno mogli preporoditi hrvatsku znanost i gospodarstvo i kako bi omogućili budućim Boškovićima, Ružičkima, Prelogima i Teslima da se mogu baviti vrhunskom znanošću za dobrobit gospodarstva, ali ovaj put u Hrvatskoj.'' istaknuo je dr. Antičić
Govornici su jednodušno podržali i tu inicijativu, a posebno ministar Jovanović koji je suglasan da je nužna organizacijska, financijska i zakonodavna reforma sustava te je izrazio nadu da će zakonski 'paket' o znanosti i visokom obrazovanju uskoro ponovno biti u saborskoj proceduri.
Pero Jelisić
Akademski kipar Pero Jelisić rođen je 1939. u Tuzli, diplomirao je 1964. na zagrebačkoj Likovnoj akademiji u klasi čuvenoga kipara Frane Kršinića, a postdiplomski studij završio je u Majstorskoj radionici profesora Vanje Radauša u Zagrebu. Izlagao je na oko 100 grupnih izložbi s udruženjima likovnih umjetnika u zemlji i inozemstvu te na deset samostalnih izložbi u Europi.
Sinergija Bošković - Tesla u javnosti nije dovoljno jasno obznanjena, iako je jedna od najčešće korištenih i viđenih fotografija upravo ona koja prikazuje Nikolu Teslu kako sjedi i čita knjigu Ruđera Boškovića Theoria Philosophiae Naturalis te nas tako podsjeća da istražimo kako je Nikola Tesla u mnogim aspektima svoga rada crpio inspiraciju iz lika i djela Ruđera Boškovića. Ivan Meštrović je upravo zahvaljujući senzibilitetu koje krasi samo velike umjetnike prepoznao povezanost ova dva genija iz istog podneblja, ova dva mislilaca i znanstvena filozofa, dva znanstvena vizionara i njihovu suradnju izvan vremena i prostora.
''Ovaj stav je više od autorskog prava. To je temelj autorstva koji određuje i oblikuje svoj umjetnički izričaj. U tom pogledu Institut uz iskazivanje akademske naravi i obveze štiti istinu i pravdu. Stoga, zastupamo tezu ''Kako je Meštar rekao!''. Ovaj iznimni događaj kojeg smo naslovili Sinergija Bošković -Tesla želi argumentirano potvrditi tezu da autorstvo i stvaralaštvo moraju imati zaštitu akademske sredine i štititi u ovom slučaju neprocjenljivu kulturnu baštinu“ izjavio je dr. Karolj Skala.
Realizacijom ove inicijative stvorili bi se i preduvjeti za mogućnost osnivanje budućeg znanstvenog parka na IRB-u, kojim bi Institut, ali i grad Zagreb bili stavljeni na turističku kartu svijeta kao jedinstvena destinacija, koja bi uz promociju znanosti i inovacija bila stalan podsjetnik na hrvatske znanstvene velikane.
Izložba o Tesli označila je početak bogata programa 'Sinergija Bošković@Tesla' koji će trajati do 7. siječnja. Na izložbi smo imali prilike uživati u izboru iz 20 radova akademskog slikara Pere Jelisića, nastalih tijekom 2006. i 2007. - skulptura, reljefa, poprsja i medalja inspiriranih likom i djelom Nikole Tesle i njegovim vizijama, među kojima i skulptura nešto viša od dva metra koja je idejno rješenje za spomenik Tesli koji bi mogao bio postavljen u gradu umjesto Meštrovićeva spomenika.