Ovaj portfelj uključuje pet projekata Hrvatske zaklada za znanost (HrZZ) vrijedna 5.855.635,00 HRK, tri projekta financirana u sklopu Program prekogranične suradnje INTERREG, ugovorene vrijednosti 1.326.000,00 EUR, tri projekta financirana u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova ugovorene vrijednosti 7.189.531,68 HRK, te dva projekta financirana u sklopu programa Europske unije za istraživanje i inovacije OBZOR 2020, ugovorene vrijednosti 179.360,00 EUR.

Dodatna potvrda višedesetljetne tradicije i kvalitete znanstvenicima CIM-a bilo je i nedavno uvrštavanje rovinjskog Centra u program Europske unije (EU) za razvoj sustavnog praćenja i istraživanje obalnog mora JERICO (Ujedinjena europska znanstvena infrastrukturu za praćenje obalnog mora), čime je CIM postao partner najpoznatijim europskim institutima. Međunarodna sustavna istraživanja i praćenja morskog ekosustava sjevernog Jadrana obavljaju se preko 30 godina u CIM-u te je danas njegov pristup postao model za regionalnu organizaciju europskog sustavnog praćenje obalnih mora.

CIM ima izuzetno dugu tradiciju znanstvenih istraživanja obalnog dijela mora. U tom smislu veliku ulogu odigrao je i hrvatski znanstveni program praćenja sjevernog Jadrana, koji je počeo prije pedesetak godina, a koji se razvijao u projekt 'Jadran' i tako svrstao Hrvatsku među prvima u Europi koji su razvili sustavno praćenje morskog ekosustava.

Tada je počelo sustavno mjerenje brojnih parametara u cijelom vodenom stupcu i na morskom dnu, što je znanstvenicima omogućilo praćenje dugoročnih promjena u moru, funkcije i stabilnost morskog ekosustavu. Svih tih godina znanstvenici Centra, IRB-a, Hrvatske i međunarodne znanstvene zajednice su istraživali na moru brodom "Vila Velebita" i brodicama 'Burin' i 'Triton'.

Danas se uzorci mora u raznim slojevima uzimaju na oko 150 pozicija od Piranskog zaljeva pa sve do otoka Paga. Znanstvenici najviše prate zapadnu obalu Istre i pravac od Rovinja do delte rijeke Po, koja s velikim količinama vode sudjeluje velikim udjelom unošenja anorganskih hranjivih soli, dušika i fosfata u Jadransko more. Sakupljeni podaci kemijskih, fizikalnih i bioloških parametra su pohranjeni i organizirani u jedinstvenu te multidisciplinarnu bazu podataka koja trenutno obuhvaća više od 40 godina praćenje sjevernog Jadrana, a neki parametri sežu i 100 godina unatrag.

Tradicija duga preko stoljeća

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria). Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe, a već kod osnivanje cilj je bio da Institut mora imati stalno zaposlene znanstvene osoblje za istraživanje sjevernog Jadrana.

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove 'Hermes' (motorni brod; nabavljen 1891.) i 'Rudolf Virchow' (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

Godine 1918. rovinjski je CIM postao je Stazione Zoologica di Rovigno d«Istria, a zatim Instituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d«Istria. Iz tog razdoblja datiraju i prvi kontinuirani podaci o istraživanju mora i to oni koji su i danas jako vrijedni poput temperature mora, saliniteta i kisika, koji su ključni za utvrđivanje čovjekovog utjecaja na more.

Poput  Prvog, tako je i Drugi je svjetski rat ostavio traga na rad CIM-a te je Institut prestao s radom 1945. godine, ali se ponovo pokrenuo tri godine kasnije.

Tada dobiva ime Institut za biologiju mora, a administrativno je podređen Institutu za oceanografiju i ribarstvo sa sjedištem u Splitu. Za potrebe istraživanja nabavljen je i motorni brod Bios. Godine 1957. Institut preuzima Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti te mijenja mu ime u Institut za biologiju mora JAZU, a početkom 1960-ih godina, rovinjski institut se udružuje s Radiološkim laboratorijem Instituta Ruđer Bošković pod nazivom Centar za istraživanje mora (CIM), s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu.

Nakon potonuća broda 'Bios' (1969.), nabavljen je isluženi minolovac 'Vila Velebita', preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja mora. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij, povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, a nabavljena je i motorna brodica 'Burin'.

Misija očuvanja Jadrana i njegove bioraznolikosti

Danas je u rovinjskom CIM-u zaposleno 54 djelatnika od kojih većina ima status znanstvenika. Osim 'Vile Velebita', njihov istraživački posao uvelike olakšava devet metarski 'Burin' te brza brodica 'Triton'. U prizemlju zgrade smješten je poznati Aquarium, a djelatnici CIM-a svoja istraživanja provode u četiri laboratorija: Laboratoriju za evolucijsku ekologiju, Laboratoriju za morsku ekotoksikologiju i bioremediaciju, Laboratoriju za morsku mikrobnu ekologiju i Laboratoriji za morsku nanotehnologiju i biotehnologiju.

Znanstvenici CIM-a rade na brojnim znanstveno-istraživačkim, nacionalnim i međunarodnim projektima. U fokusu je istraživanje sjevernog Jadrana, razvoj novih metoda u ekološkim istraživanjima i praćenje stanje mora, biologija i mikrobiologija mora, mikrobiologija staništa morskih cvjetnica, ekologija staništa obalnih makroalgi, biotehnološka vrijednost morskih organizma, bioraznolikost obalnog pojasa, morskog dna i otvorenog mora, otpornost i reakcije Jadrana na klimatske promjene i antropogene pritiske, invazivne vrste, ekologija i biologija morskog planktona, genetska raznolikost u Jadranu, dinamika i sudbina morskog otpada, biološki i ekološki učinak mikroplastike, nanomaterijala i toksina te biologija beskralježnjaka.

Uz ove brojne projekte znanstvenici surađuju i s Nacionalnim parkom Brijuni. Istraživanja su potvrdila da je više desetljetna zaštita ovog područja doprinijela očuvanju morskih organizama i ekosistema koji imaju značajan utjecaj na cijeli sjeverni Jadran, što je posebno važno za bioraznolikost zapadne obale Istre.

Centar za istraživanje mora u Hrvatskoj danas blisko surađuje sa Zavodom za istraživanja mora i okoliša IRB-a, Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita,  Institutom za more i priobalje u Dubrovniku kao i Sveučilištima te drugim ustanovama diljem Hrvatske u brojnim projektima. Osim znanstvene djelatnosti, CIM surađuje u obrazovanju i to na poslijediplomskom interdisciplinarnom studiju Znanost o moru u suradnji s Prirodoslovnom-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i preddiplomski studij Znanost o moru u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli.

Upravo zahvaljujući istraživanjima koja se u CIM-u kontinuirano provode preko jednog stoljeća, danas posjedujemo najopsežniju znanstvenu dokumentaciju o stanju mora na europskoj razini.

Ovu okruglu obljetnicu djelatnici CIM-a će obilježiti brojnim aktivnostima i događanjima posebice tijekom rujna i listopada ove godine.