Gosti urednici, Marija Luić i Aleksandar Višnjevac, okupili su suradnike i kolege dr. Kojić-Prodić, njih šesnaest iz devet zemalja svijeta i priredili uistinu iznimno izdanje koje svojim znanstvenim sadržajem živo zrcali istraživački fokus, ali i odaje počast životnom motu dr. Kojić-Prodić - interdisciplinarnosti kao jedinom ispravnom pristupu rješavanju znanstvenih problema.

Ključna uloga u razvoju kemijske i biološke kristalografije

''Nikada nisam razmišljala o sebi kao jako važnoj osobi i nisam napravila nikakav profesionalni zapis o svom životu.'' – tim riječima započinje svoju autobiografiju u ovom posebnom izdanju dr. Kojić-Prodić.

Međutim, da je do sada zadužila mnoge svoje kolege znanstvenike, Institut Ruđer Bošković te cjelokupnu hrvatsku, ali i međunarodnu akademski zajednicu, postavivši temelje interdisciplinarnom razvoju kemijske i biološke kristalografije u našoj zemlji, potvrđuje i veliki broj radova koji je pristigao uredništvu za posebno izdanje 'Croatica Chemica Acta (CCA)' kojim su kolege željeli na jedan poseban način zahvaliti dr. Kojić-Prodić, potvrdila je prof. dr. sc. Olga Kronja, glavna urednica CCA.

U svojem obraćanju dr. sc. David Smith, ravnatelj IRB-a, posebno se zahvalio dr. Kojić-Prodić u ime Instituta i to ne samo za bogati znanstveni doprinos, već i nesebičan doprinos razvoju sustava znanosti kako na IRB-u, tako i na nacionalnoj razini svojim cjelokupnim radom, a posebno svojim angažmanom u statusu zamjenice prorektora zagrebačkog Sveučilišta, predsjednice Znanstvenog vijeća IRB-a te od 2005. godine zaslužne znanstvenice IRB-a. ''Ono što posebno oduševljava kod dr. Kojić-Prodić jest da iako je otišla u mirovinu prije petnaest godina, ona svaki dan dolazi na Institut i nastavlja doprinositi.'' – zaključio je dr. Smith.

Izvanredni rezultati u 'nemogućim' uvjetima

Dr. sc. Borislav Kovačević istaknuo je njezin doprinos u razvoju kristalografije te naglasio kako se Laboratorij za kemijsku i biološku kristalografiju, kojega je utemeljila 1997. godine, pozicionirao kao jedan od vodećih na IRB-u po veličini znanstvene produkcije. Osim izvanrednih rezultata istraživanja i brojnih publikacija, a do danas njezina bibliografija broji 280 radova s preko 2700 citata, kolege dr. Kojić-Prodić ističu i veliki trud u pribavljanju neprocjenjive opreme u situacijama kad se to, što uslijed inflacije, što uslijed ratnih i poslijeratnih okolnosti, činilo gotovo nemogućim.

Dr. Kojić-Prodić bila je i voditeljica Nacionalnog centra pridruženog Cambridge Crystallographic Data Centre, u okviru kojeg je ostvarena implementacija baze Cambridge Structural Database i diseminacija baze od 1985.-2007. Bila je članica Komisije za kemijsku kristalografiju u okviru Međunarodne kristalografske unije u razdoblju 1989/98.

''Postoji dugogodišnja povijest kemijske kristalografije i korištenja Cambridge Structural Database (CSD) u Hrvatskoj, koja datira još od 1985. godine kada je CSD baza po prvi puta postala dostupna hrvatskim znanstvenicima zahvaljujući naporima dr. sc. Biserke Kojić-Prodić. Njezini napori u osnivanju Nacionalnog centra značajno su doprinijeli razvoju kemijske kristalografije u Hrvatskoj.'' – istaknuli su u posebnom izdanju CCA-a Peter A. Wood i suradnici iz CCDC-a

Posebna briga za karijere mladih znanstvenika - interdisciplinarnost kao moto

Osim toga, neprocjenjiv je doprinos dr. Kojić-Prodić u upravljanju i razvijanju karijera mladih znanstvenika kao i posebna pažnja kojom je njegovala interdisciplinarni pristup u Laboratoriju u kojem je razvila široki spektar pravaca istraživanja što potvrđuje da je imala jasnu viziju modernog laboratorija osposobljenog za kompetitivna istraživanja. 

Slijedom svega toga i danas, petnaest godina nakon odlaska u mirovinu dr. Kojić-Prodić, ovaj laboratorij bilježi sjajne rezultate te objedinjuje stručnjake pažljivo odabranih različitih profila, što je nužan uvjet za odvijanje interdisciplinarnih istraživanja. Tijekom svog istraživanja vodila je trinaest međunarodnih i četiri domaća projekta.

Suradnja na međunarodnoj razini

''Neprekidno usavršavanje i prenošenje znanja te suradnja s međunarodnim uglednim grupama obilježili su njezin rad i djelovanje, a ta bi znanja onda prenosila na nas, svoje kolege.'' – istaknula je dr. Marija Luić, koja danas uspješno vodi Laboratorij za kemijsku i biološku kristalografiju, a koja je na IRB došla kao diplomantica dr. Kojić-Prodić.

Dr. Kojić-Prodić boravila je u nekoliko navrata na usavršavanju u inozemstvu: 1972. na Svučilištu u Uppsali u grupi prof. Ivara Olafssona, gdje je proučavala prirodu vodikovih veza; 1976/77. u Medical Foundation of Buffalo, u grupi Nobelovca Herberta Hauptmana, gdje se upoznala s primjenom direktnih metoda za određivanje strukturnih faktora u rješavanju kristalnih struktura bioloških molekula. Za vrijeme boravka u grupi prof. Jana Kroona u Bijvoet centru za biomolekularno istraživanje Sveučilišta u Utrechtu 1983/84. upoznala se s metodama molekularnog modeliranja.

Uslijedio je boravak 1988. na sinkrotronu DESY u Hamburgu u grupi Nobelovke Ade Yonath, gdje se upoznala s metodama biološke kristalografije makromolekula, kriotehnikama, te korištenjem sinkrotrona. Uvođenjem direktnih metoda u kristalografiji i korištenjem moćnijih računala pokrenula je istraživanje kristalnih i molekularnih struktura prirodnih spojeva, organskih i biološki aktivnih spojeva (naročito biljnog hormona rasta auksina) i farmaka. Izučavanje konformacijske stabilnosti organskih i bioloških molekula računalnim (molekularna dinamika) i eksperimentalnim metodama (rendgenska analiza i spektroskopske metode) bio je temelj u uspostavljanju odnosa strukture i svojstava molekula i studija mehanizama kemijskih i bioloških reakcija, što je uvelike afirmiralo kemijsku kristalografiju u našoj sredini.

Stečeno znanje i iskustvo bili su ulog za 29-godišnji projekt s farmaceutskom tvrtkom Pliva. Velik podsticaj tom istraživanju bio je veći broj međunarodnih projekata među kojima je bio značajan onaj Europske Zajednice 1991/94, kojem je dr. sc. B. Kojić-Prodić bila koordinator i glavni istraživač.

'Dobar tim je suština svakog uspjeha!'

Za svoj rad dr. Kojić-Prodić primila je brojna priznanja i nagrade. Nagrađena je 1971. Državnom nagradom 'Ruđer Bošković', 1997. nagradom HAZU te 2010. Državnom nagradom za životno djelo i 2011. nagradom Instituta Ruđer Bošković. Dobitnica je i "DAAD-visiting science award" za 2000. i 2005. Članica je European Academy of Sciences, Bruxelles od 2003.

Za interdisciplinarni pristup izučavanju auksina dobila je priznanje američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) 1993. Napredak tog istraživanja bio je podstaknut četverogodišnjim projektom s National Science Foundation.

Dr. Biserka Kojić-Prodić u mnogo čemu je bila prva - pa je tako njezin laboratorij 1991. godine dobio i prvi europski projekt, a bila je i prva žena koja je imenovana zaslužnom znanstvenicom IRB-a. 

Pored svih njezinih uspjeha, u fokusu dr. Kojić-Prodić su i danas njezini suradnici. Ne čudi stoga, što je u svojem obraćanju iskoristila priliku pohvaliti rad svojih kolega i uspjeh laboratorija u postavljanju novih vrućih tema istraživanja u području kemijske kristalografije. ''Dobar tim je suština svakog uspjeha!'' – zaključila je današnju svečanost dr. Kojić-Prodić.