U sklopu projekta „Opterećenje mikroplastikom u obalnom području sjevernog Jadrana“ dr. Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora istraživat će vremensku i prostornu distribuciju mikroplastike u obalnom području sjevernog Jadrana.

U današnjem društvu plastika je jedan od najraširenijih materijala a njena proizvodnja dramatično je porasla od pedesetih godina prošlog stoljeća što je dovelo do povećanja plastičnog otpada u okolišu pa tako i u moru. Plastični morski otpad je do sada pronađen u svim dijelovima mora i oceana. Novije studije pokazale su prisutnost mikroplastike, mikročestice < 5 mm, na morskoj površini, u vodenom stupcu, u morskom sedimentu pa čak i u dubokom moru.

Razumijevanje dinamike, količine i lokacije akumulacije mikroplastike u moru vrlo su ograničene, međutim neophodne su za razumijevanje njenog negativnog utjecaja na morski okoliš.

Dr. Halasz iz Zavoda za fizičku kemiju istraživat će u sklopu projekta „Mehanokemijska sinteza nanočestica metalo-organskih mreža za uništavanje pesticida, polikloriranih bifenila i ostalih zagađivala“ razgradnju zagađivala poput organofosfornih pesticida i polikloriranih bifenila.

Organofosforna funkcionalna skupina prisutna je u raznim pesticidima te također i kod nekih bojnih otrova dok su poliklorirani bifenili iznimno stabilna trajna zagađivala čije uništavanje spaljivanjem nije prikladno zbog mogućeg nastajanja iznimno toksičnog dioksina.

Kako bi same metode uništavanje stvarale minimalno dodatnog otpada, provodit će se bezotopinskim mehanokemijskim metodama kiselo-bazne hidrolize te redukcije krutim reducensima poput NaBH4. Mehanokemijske reakcije u čvrstom stanju u posljednje vrijeme zauzimaju sve značajnije mjesto u kemiji te postaju alternativa klasičnim otopinskim postupcima.

Razgradnje štetnih tvari pratit će se laboratorijskim tehnikama poput nuklearne magnetske rezonancije i infracrvene spektroskopije, te naprednim in situ difrakcijskim i spektroskopskim metodama. In situ tehnike omogućit će mehanističko razumijevanje reakcija te njihovu optimizaciju.

Predložene mehanokemijske metode moći se skalirati na industrijsku skalu te bi u budućnosti mogle postati dio industrijskih postupaka za obradu zagađivala.

Predstavljanjem projekata koje je podupirala, uloživši u njih oko 36 milijuna kuna i uručivši 266 stipendija studentima, Zaklada Adris nedavno je u atriju Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu svečano obilježila desetu godišnjicu svoga djelovanja.