Započela s radom istraživačka radionica o nuklearnoj energiji simetrije
Istraživačka radionica pod naslovom How to Constrain the High Density Symmetry Energy koja se u organizaciji Instituta Ruđer Bošković održava u Hotelu Laguna u Zagrebu, danas je započela s radom. Na konferenciji će do 18. listopada sudjelovati dvadesetak vodećih europskih znanstvenika u području nuklearne fizike. Radionicu financira Europska zaklada za znanost (ESF), uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, talijanskog Instituta za nuklearnu fiziku i njemačkog GSI-a.
Dr. sc. Zvonimir Basrak, znanstveni savjetnik i voditelj Laboratorija za nuklearnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković jedan je od 59 europskih znanstvenika, izabranih u oštroj međunarodnoj konkurenciji od 337 prijavljena prijedloga, kojima je ESF dodijelila sredstva za organizaciju istraživačkih radionica u 2009. godini. Prestižne istraživačke radionice ESF-a su interaktivni radni znanstveni skupovi namijenjeni otvaranju novih smjerova istraživanja, koja bi mogla značajnije utjecati na razvoj različitih područja znanosti. Uobičajeno trajanje ovih skupova je do tri dana, a na njima se okuplja mali broj isključivo pozvanih sudionika koji imaju vodeće pozicije u svojem području istraživanja. Ova radionica okupila je eksperimentalne fizičare iz europskih zemalja s namjerom da u suradnji s teoretičarima osmisle eksperimente koji bi omogućili sužavanje nepouzdanosti nuklearne jednadžbe stanja (EOS). Naime, razumijevanje kompaktnih svojstva zvijezda i dinamike burnog procesa eksplozije zvijezda koji nazivamo supernova tipa II bitno se oslanja na naše znanje o nuklearnoj jednadžbi stanja. Suvremeni uvid u EOS je ograničen uglavnom zbog lošeg poznavanja ovisnosti nuklearne energije simetrije o gustoći. Stoga je cilj ove radionice pokrenuti međunarodni projekt kako bi se potakla daljnja istraživanja usmjerena na ograničavanja nepouzdanosti nuklearne energije simetrije pri ekstremnim gustoćama.
Ova inicijativa omogućava ravnopravno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u nastanku jedne široke međunarodne kolaboracije te olakšan pristup naprednoj opremi i velikim istraživačkim kapacitetima uz minimalno participiranje u troškovima iznimno skupe mjerne opreme (detektori nabijenih čestica i neutrona s pratećom elektronikom) i troškovima rada akceleratora potrebnih za ovakvu vrstu mjerenja.