Završio „Drugi međunarodni simpozij o anhijalinim ekosustavima“
Danas je u Cavtatu, u blizini jedne od najpoznatijih anhijalinih špilja Šipun, završio ''Drugi međunarodni simpozij o anhijalinim ekosustavima''. Na simpoziju koji je okupio je četrdesetak znanstvenika iz jedanaest zemalja istaknuto je da su anhijalini ekosustavi od velikog značaja za bioraznolikost zbog velikog broja endemskih organizama, a uz to omogućuju direktna mjerenja geokemijskih odnosa kakvi vladaju u dubokom oceanu.
Pojam anhijalin dolazi od grčkog ''anchios'' što znači ''blizu mora'', a definiran je 1984. godine na Međunarodnom simpoziju o biologiji morskih špilja održanom na Bermudama, kao objekt koji ima podzemno jezero u kojem salinitet oscilira od gotovo slatke vode na površini do potpuno morske vode na dnu.
Anhijalini ekosustavi u Hrvatskoj vezani su uz kraške špilje, a prvi zapis o anhijalinom objektu na našoj obali potječe od Stjepana Vuksana iz 1909. godine u njegovom opisu anhijaline špilje Pijavica kraj Senja.
Prva sustavna istraživanja jezera anhijalinih jama i špilja duž istočne obale i otoka Jadranskog mora provedena su u drugoj polovici prošlog stoljeća. Od 2000. godine daljnja istraživanje anhijalinih špilja intenzivirala su se kroz zajedničku suradnju Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD), Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Ruđer Bošković (IRB).
Anhijaline špilje u Republici Hrvatskoj prepoznate su i kategorizirane kao jedinstveni tip staništa. Sastavni su dio nacionalne ekološke mreže i nalaze se u prijedlogu za uvrštavanje u najveću koordiniranu mrežu područja očuvanja prirode u svijetu EU NATURA 2000. Do sada su u Hrvatskoj poznata 72 anhijalina speleološka objekta duž obale i otoka, ali ih je tek nekoliko istraženo.
Simpozij organizirali su HBSD i IRB pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića i Državnog zavoda za zaštitu prirode.