U sklopu Frizbijade Institut za fiziku posjetilo je preko 1.000 učenika, nastavnika i građana. Zahvaljujući znanstvenicima i istraživačima s IRB-a i IF-a, njih preko 200, posjetitelji svih uzrasta su imali priliku posjetiti najmodernije laboratorije IF-a te sudjelovati u pokusima iz kemije, fizike i biologije. Mućkale su se epruvete, šaptalo se molekulama, dijelili su se elektroni. Robotima su upravljali uz pomoć umjetne inteligencije, a uz pomoć laserske harfe znanstvenici su im priredili mali audiovizualni spektakl. Bila je to prava znanstvena čarolija za gotovo sva osjetila.

Program Frizbijade je započeo svečanim otvaranjem i okruglim stolom. Događanje je u ime ministarstva znanosti i obrazovanja otvorio dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, a dobrodošlicu posjetiteljima su zaželjeli dr. sc. Osor S. Barišić ravnatelj IF-a te dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.

Dr. Meštrić je istaknuo ulogu znanstvenika u komuniciranju znanosti te ulaganja MZO-a u jačanje kapaciteta kako u području STEM-a tako i kroz strukturne projekte u stvaranju konkurentnih uvjeta i multidisciplinarnog okruženja koji će pridonijeti jačem pozicioniranju u vrhunske europske centre privlačne za male znanstvenike iz zemalja EU-a, ali i šire. Tako se povećava vidljivost i ugled Hrvatske u znanosti u Europi i svijetu. ''Nadam da ćete tako nastaviti raditi i želim vam uspješnu Frizbijadu'' zaključio je dr. Meštrić.

U svojem pozdravnom obraćanju, zahvalivši se svim znanstvenicima koji su sudjelovali u realizaciji Frizbijade, dr. Barišić istaknuo kako je iznimno zadovoljan što može zaželjeti dobrodošlicu posjetiteljima u potpuno preuređenom Institutu za fiziku, koji iza sebe sada ima dva dovršena i treći veliki infrastrukturni projekt pred samim završetkom.

''Radi se o najvećim ulaganjima u Institut za fiziku od njegovog osnivanja. Osim uređenja zgrada, renovirana je institutska vitalna infrastruktura, a Institut je opremljen i najsuvremenijom eksperimentalnom opremom zahvaljujući kojoj su na IF-u stekli uvjeti za znanstvena istraživanja koji su usporedivi, a u nekim aspektima, i bolji u odnosu na slične ustanove u Europi i svijetu,'' istaknuo je dr. Barišić te dodao kako je to posebno važno za jačanje suradnje s gospodarstvom, ali i za privlačenje mladih istraživača. Pri tome je naglasio kako se talentirani istraživači stvaraju još od malih nogu.

''Ova manifestacija je dio napora da se ono što radimo približi širokom spektru zainteresiranih škola, učenika i nastavnika. Nadam se stoga da će dojmovi biti pozitivni i da se možda među učenicima potaknutima i ovom manifestacijom nalaze neki od naših budućih kolega,'' zaključio je dr. Osor S. Barišić.

Dr. sc. David M. Smith pridružio se zahvali timu znanstvenika koji je radio na Frizbijadi te se posebno zahvalio Institutu za fiziku na partnerstvu u organizaciji otvorenog dana kojeg na IRB-u nisu mogli održati u vlastitim prostorima zbog građevinskih radova koji su krenuli u sklopu kapitalnog infrastrukturnog projekta O-ZIP, a zahvaljujući kojem će i 'Ruđer' uskoro zasjati u novom ruhu s novim, moderno opremljenim laboratorijima.

Dr. Smith podsjetio je kako IRB već godinama provodi niz aktivnosti u cilju popularizacije znanosti. ''Zahvaljujući našim znanstvenicima, a osobito izuzetno angažiranom timu od 30-tak znanstvenika koji svojom stručnošću, znanjem i entuzijazmom pridonose popularizaciji znanosti, IRB provodi više od 300 aktivnosti godišnje,'' istaknuo je dr. Smith.

Uz posebnu pohvalu znanstvenicima, dr. Smith je zahvalio svim partnerima i suradnicima IRB-a u provođenju ovih aktivnosti i projekata, a posebno Televiziji student, udruzi Centar za razvoj mladih, portalu studentski.hr, dm-u i BASF-u na podršci Frizbijadi.

Znanstvena komunikacija: vještina u razvoju

Ovogodišnji program Frizbijade bio je posebno usmjeren na jačanje znanstvenih vještina i osnaživanje učenika i studenata za budućnost koja je pred njima, ali i na poticanje znanstvenika u nadogradnji vještina znanstvene komunikacije.

O znanstvenoj komunikaciji kao vještini raspravljao se u sklopu okruglog stola koji je okupio ugledne panelistice: dr. sc. Ticijanu Ban, prvu pomoćnicu ravnatelja IF-a, Tanju Rudež, uglednu i višestruko nagrađivanu znanstvenu novinarku, prof. dr. sc. Vernesu Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i prof. dr. sc. Ivu Tolić s IRB-a.

Dr. sc. Ticijana Ban istaknula je: ''Znanstvena komunikacija je izuzetno važna jer znanost služi društvu. Kako bi znanost mogla služi društvu, ona treba biti javna i transparentna. Treba biti dostupna i onim pojedincima koji će spoznaju koju su prihvatili, unaprijediti za stvaranje nekog novog znanja. Tu dolazimo do toga da način na koji mi znanstvenici komuniciramo naše znanstvene rezultate ili spoznaje jako ovisi  o publici koja nas sluša: to znači da ćemo različito komunicirati unutar znanstvene zajednice, različito prema općoj javnosti i medijima, ili pak prema gospodarstvu i političarima koji su donosioci odluka.

Mislim da je ovo stvarno dobra tema za okrugli stol jer smatram da trebamo organizirano omogućiti našim mladim znanstvenicima, koji su tek na početku svoje znanstvene karijere, doktorandima ili poslijedoktorandima da se usavršavaju u znanstvenoj komunikaciji. Smatram da je razvoj i ovladavanje tim vještinama danas jako, jako bitan za razvoj karijere znanstvenika. Možda čak bitnije, nego u trenutku kad sam kao doktorand došla na Institut za fiziku i krenula raditi svoj doktorski rad. Znam da neke institucije u inozemstvu intenzivno rade na tim vještinama svojih znanstvenika putem kolegija, seminara ili radionica. Nadam se da ćemo i mi u Hrvatskoj vrlo brzo uvojiti taj pristup u nekom više organiziranom obliku.''

Prof. dr. sc. Iva Tolić je u izlaganju objasnila kako su društvene mreže bitne za znanstvenu komunikaciju pri čemu je navela kako je Twitter trenutno najvažnija društvena mreža za znanstvenike.

''Veliki broj laboratorija i znanstvenika diljem svijeta koriste Twitter za komunikaciju svojih rezultata i rada. Nije lako sažeti svoj iscrpan znanstveni rad u jedan „tweet“ od 280 znakova, ali zato možemo napisati 'tweetorijal', a to je niz od više pojedinačnih tweetova koji su povezani i služe nam da ispričamo priču. Svaki tweet sadrži kratki tekst, a uvijek dodajemo i sliku ili film da bismo lakše i direktnije objasnili ideje. Korisno je shematski prikazati neki složeni znanstveni koncept, a još je bolje prikazati ideje kratkim filmom jer svi volimo gledati nešto dinamično i tako puno lakše shvatimo znanstvenu poruku.

Smatram da svaki znanstvenik mora znati kako sažeti ono najvažnije iz svojeg rada i ispričati kratku i jasnu priču. Moramo moći objasniti što radimo svima, od kolega do najšire publike. Za svaku publiku potrebna je određena vrsta komunikacije, a ako želite široj publici komunicirati svoj rad to mora biti jednostavno i jasno. Ako smo nekoliko godina radili na jednom znanstvenom radu, vrijedno je uložiti još dan ili dva u kratku priču,'' objasnila je dr. Tolić.

Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić naglasila je: ''Jako je važno pristupiti djeci s kvalitetnim sadržajima u najranijoj dobi, kako bi ih što ranije zainteresirali za STEM, ali i kako bi se na vrijeme uhvatili u koštac sa stigmom koja je još uvijek prisutna u društvu o tome da STEM možda nije za curice, već više za dječake. Nadam se da mi ovdje služimo kao primjer da to nije tako. Smatram da je važno da se svakom djetetu, neovisno o tome kojeg je spola pristupi tako da se potakne njihova znatiželjna i da ih se motivira da idu za onim što ih interesira, pa makar to bilo i drugačije od onoga što većina smatra da bi trebali raditi.

U Hrvatskoj se premalo cijeni popularizacija znanosti te razvoj tzv. soft skills kod znanstvenika u području komunikacije. Na primjer, u kriterijima napredovanja postoji element popularizacije znanosti, ali popularizacija nije nešto što će doktorand staviti pred profesora i prezentirati mu to kao rezultat svojeg rada. Ono što znanstveniku donosi međunarodnu afirmaciju su znanstveni radovi i znanstveni projekti, a s obzirom na to da je znanstvena zajednica jako kompetitivna, znanstveniku ostane jako malo vremena za aktivnosti popularizacije. Smatram da bismo kao znanstvena zajednica trebali više značaja dati razvoju vještina znanstvene komunikacije i aktivnostima popularizacije znanosti.'' 

Tanja Rudež je istaknula: ''Važan je odnos povjerenja između znanstvenika i novinara. Ubrzani razvoj tehnologija i novih medija stvara dodatni pritisak na novinare i u pogledu kratkih rokova i tema. Tu dolazi do nerazumijevanja jer novinari očekuju atraktivnije teme i brže odgovore, dok znanstvenici zamjeraju novinarima da su površni i banalni. Svijet u kojem živimo je jako brz to se neće promijeniti i zato moramo i dalje jako puno raditi na poboljšanju komunikacije između znanstvenika i novinara.

Najčitanije su one teme koje obrađuju velike događaje poput potresa ili pandemije. Primjerice, kad se dogodio potres onda je razgovor sa seizmologom bio najčitaniji. U zadnjih tjedan dana najčitaniji mi je bio tekst o morskim psima za koji je znanstvenik Petar Kružić objasnio sve o ugroženosti ove vrste i zašto napadaju. Također, vrlo čitani su svi tekstovi koji su povezani s klimom i klimatskim promjenama. Također, primjećujemo da je velik interes za teme iz fizike, posebno astrofizike i fuzije te, ono što je meni zanimljivo, iz supravodljiivosti. Kad kažem visoka čitanost, to je negdje oko 50 do 60 tisuća čitanja na portalu.''

Nakon izlaganja panelistica sudionici su postavili brojna pitanja i predloži neke buduće projekte i suradnje. Istaknuta je važnost komuniciranja na društvenim mrežama poput tik toka i YouTubea za doseg prema mlađoj publici, posebno tinejdžerima.

U raspravi koju je pitanjem potaknuo dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas, sudionici su naglasili da bi znanstvene institucije i fakulteti trebali imati timove stručnjaka za odnose s javnošću i edukaciju u znanstvenoj komunikaciji. Mario Zrna iz Tehničkog muzeja izložio je inicijativu za pokretanjem zajedničkog portala koji bi donosio vijesti iz znanosti na jednom centralnom mjestu u RH-a. Dodatno, takav bi portal mogao sadržavati i bazu stručnih sugovornika po ključnim temama za pomoć novinarima u radu. Dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić naglasio je važnost uključivanja znanstvenika u tekuće teme i njihovu raspoloživost novinarima.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik upravnog vijeća IRB-a mr. sc. Marko Pavić istaknuo je ulogu Nacionalne zakade za razvoj civilnog društva koja je do sada provela natječaje u vrijednosti od 150 milijuna kuna za jačanje kapaciteta civilnog društva, uz obvezatno partnerstvo znanstvenih institucija. Napomenuo je kako bi se portal koji je kolega Zrna spomenuo mogao financirati iz sredstava EU-a jer je riječ o vrlo složenom projektu.

Raspravu je zaključio dr. sc. Marko Košiček, moderator okruglog stola te koordinator popularizacijski projekata i aktivnosti na IRB-u koji je istaknuo kako se kontekstu popularizacije znanosti ne smiju izostaviti organizacije civilnog društva koje se bave edukacijom u području STEM-a. One okupljaju entuzijaste, mahom studente, nastavnike i znanstvenike, ali i zapošljavaju komunikatore znanosti. Zahvaljujući ulaganjima u ovaj segment civilnog društva sustav se polako počinje slagati.

Naglasio je kako je IRB partneri na osam takvih projekata i tim IRB-a sudjeluje u kreiranju radionica i edukaciji edukatora. Na taj način se širi utjecaj koji znanstvenici, znanstveni komunikatori i PR stručnjaci IRB-a mogu direktno ostvariti.

''Povezujemo se i s ostalim znanstvenim institucijama, a događanja poput 'Frizbijade' samo su jedan od načina, kako bismo omogućili što bolji transfer iskustava i znanja prema nastavnicima i civilnom sektoru, a koji bi kroz projekt cjelodnevne nastave koji je pred nama učinili STEM aktivnosti dostupne svim učenicima u Hrvatskoj,'' zaključio je dr. Košiček.

'Glas naroda'

Potvrda nužnosti razvijanja vještina komunikacija kod znanstvenika, te provođenja edukacija i programa u popularizaciji znanosti stigla je kroz 'glas naroda'. Naime, za potreba okruglog stola Televizija student anketirala je slučajne prolaznike, dok je Centar za razvoj mladih proveo Instagram anketu među studentskom populacijom.

Podaci Instagram ankete potvrđuju da preko 90 posto studenata ima povjerenja u znanstvenike te ih skoro 80 posto smatra da služe općem dobru, međutim jednako tako podaci iz ankete potvrđuju da teme i z znanosti ne prate često, već sporadično i to većinom na Internet portalima i društvenim mrežama.