L'Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 18. godinu zaredom nagradili su četiri mlade znanstvenice iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja, pojedinačnim priznanjima u vrijednosti od 5.000 eura. Svečana dodjela priznanja po prvi put je održana pod krovom najstarije hrvatske kazališne ustanove - Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Prigodom dodjele priznanja akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost Nacionalnog programa "Za žene u znanosti". Kao predsjednik Izbornog povjerenstva, naglasio je da je odabir četiriju dobitnica temeljen na strogoj međunarodnoj proceduri. Naglasio je simboličnu važnost nagrade u promicanju žena u znanosti unatoč njihovoj manjoj zastupljenosti u znanstveno-istraživačkim projektima i strateškim tijelima. Osim čestitki dobitnicama, zahvalio je i njihovim obiteljima, mentorima i institucijama na svesrdnoh pomoći.

Irena Šarić Dombaj iz L'Oréal Adria Balkan izrazila je čast sudjelovanjem u slavlju uspjeha novih dobitnica i 18. obljetnice programa "Za žene u znanosti". Naglasila je doprinos žena u rješavanju globalnih izazova poput klimatskih promjena i istraživanja svemira.

''Danas je više nego jasno da žene u znanosti doprinose razvoju novih znanja, te se bave globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, zdravlje, održivi razvoj, ali i temama poput istraživanja svemira, što upravo pokazuju današnje i dosadašnje dobitnice priznanja'', naglasila je prilikom dodjele priznanja Irena Šarić Dombaj, članica Uprave i direktorica korporativnih komunikacija L’Oréal.''

Istraživanje nevidljivog svemira

Ana Erceg zaposlena je kao doktorandica u Laboratoriju za astročestičnu fiziku i astrofiziku gdje izrađuje doktorat pod mentorstvom dr. sc. Vibora Jelića. U svojim istraživanjima koristi Faradayevu tomografiju, složenu tehniku koja znanstvenicima omogućava da "vide" kozmičke fenomene na radiofrekvencijama koje inače ostaju skrivene ljudskom oku.

Svrha njezine doktorske disertacije je produbiti razumijevanje astrofizičkih promatranja koja su napravljena trenutno najvećim radionterferometarskim teleskopom na svijetu, LOFAR-om, koji promatra nebo na izrazito niskim radiofrekvencijama (na 150 MHz) i kroz to doprinijeti razumijevanju tvari u području između zvijezda u našoj Galaksiji. U sklopu pregleda neba LOFAR Two-metre Sky Survey (LoTSS) napravljena su promatranja polariziranih radiovalova koji dolaze iz naše Galaksije. U samim počecima projekta LoTSS, bilo je očekivano da će velika većina tih valova biti depolarizirana turbulentim magnetskim poljima, drugim riječima da ih neće biti moguće opaziti. No, kroz svoj doktorski rad pokazala je da to nije tako.

Dobitnice priznanja: mag. biotech. in med. Valentina Štimac, mag. phys. Ana Erceg, dr. med. Petra Radić, mag. biol. mol. Maja Šetinc.

Otkrila je da rijedak, ionizirani plin koji se nalazi u bliskom susjedstvu Sunčevog sustava obasjava niskofrekventno nebo zračenjem koje je puno informacija o interakciji Galaktičkog magnetskog polja i tvari između zvijezda. Tijekom doktorata završila je četiri specijalizirane škole za obradu i analizu podataka s radioteleskopa, te prezentirala svoje istraživanje u usmenom obliku na preko 15 međunarodnih konferencija i institucija. Sudjelovala je u objavi ukupno osam znanstvenih članaka, sedam u Q1 časopisu Astronomy & Astrophysics, od kojih su dva prvoautorska. Svojim znanstvenom radom osvojila je dvije nagrade, jednu za najbolju održanu prezentaciju na manifestaciji Young Scientist Festival 2023., a drugu na natječaju HrZZ-a, za najbolju znanstvenu fotografiju 2021. godine.

Članica je Hrvatskog astronomskog društva i od 2020. godine sudjeluje u provedbi Natjecanja iz astronomije koje organizira AZOO. Slobodno vrijeme Ana voli provoditi baveći se sportom, trenutno uglavnom boksom, a kada je moguće trudi se povezati sport s boravkom u prirodi i druženjem s prijateljima i obitelji kroz planinarenje. Također uživa u društvenim igrama, čitanju knjiga te igranju videoigara. 

Razotkrivanje tajni diobe stanica

Valentina Štimac, kao asistentica zaposlena u Laboratoriju za biofiziku stanice na Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a, svojim istraživanjem augmina i aktina tijekom diobe stanice osvjetljava ključne procese u stanici koji mogu uzrokovati maligne promjene i druga značajna medicinska stanja.

Valentina svoju doktorsku disertaciju izrađuje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Tolić. Centralna hipoteza rada je da je prisutnost augmina i aktina na mikrotubulima važna za uspješno diferenciranje različitih klasa mikrotubula i stvaranje pravilne arhitekture u središtu diobenog vretena, što zatim osigurava njegovu stabilnost te učinkovito kretanje i raspodjelu kromosoma u dvije stanice kćeri.

Posljedice nedostatka augmina ili aktina su sveobuhvatne i uključuju nastanak tumora te neuroloških i razvojnih poremećaja povezanih s kromosomskim greškama. Stoga se istraživanje mehanizma kojim ovi proteini utječu na stvaranje diobenog vretena i podjelu kromosoma nameće kao ključan korak za razumijevanje događaja koji prethode nastanku navedenih bolesti.

Do sada je uživo ili virtualno održala 6 usmenih i 7 posterskih prezentacija na 9 međunarodnih konferencija i radionica, pri čemu se posebno ističe konferencija Cell Bio|An ASCB|EMBO Meeting 2022 u Washingtonu gdje je njezino usmeno izlaganje bilo izabrano između više od 500 prijava kao jedno od 16 semi-plenarnih usmenih izlaganja mladih znanstvenika. Uz to, do danas je objavila dva znanstvena rada u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima eLife i Nature.

Tijekom doktorskog studija usavršavala se na Danskom centru za istraživanje raka u Kopenhagenu, dobitnica je Nagrade Branimir Jernej i dvije stipendije za sudjelovanje na konferenciji Cell Bio|An ASCB|EMBO Meeting 2022, bila je članica organizacijskog odbora za međunarodnu radionicu Biophysics of Spindle Assembly, te sudjelovala u popularizaciji znanosti na Otvorenim danima Instituta Ruđer Bošković. Svoje slobodno vrijeme aktivno provodi u prirodi te u druženju s obitelji i prijateljima.