Uspješna suradnja znanstvenika iz Njemačke, Kostarike, Hrvatske, Velike Britanije, Švedske, Španjolske, Poljske, Italije i Danske rezultirala je nedavnom objavom rada u prestižnom časopisu The Bulletin of the American Meteorological Society (Faktor odjeka: 9.384).

Površinski mikrosloj mora kao prirodna granica faza između mora i atmosfere sudjeluje u svim procesima izmjene plinova, mase i energije između ta dva okolišna sustava. Površinski mikrosloj je i stanište morskih organizama koji su direktno izloženi Sunčevom zračenju i atmosferskim utjecajima te koji posredno sudjeluju u procesima izmjene plinova i čestica između mora i atmosfere, a njihov se utjecaj može značajno razlikovati tijekom dana i noći.

Zajednički eksperiment koji je proveden u zaljevu Jada u Sjevernom moru imao je za cilj ispitati dosege fluktuacije metaboličke aktivnosti mikrobiološke populacije mikrosloja tijekom dana i noći na procese izmjene kisika i ugljikova dioksida između mora i atmosfere te stvaranje i svojstva lebdećih čestica (aerosola) iznad morske površine. Eksperiment je uključivao uzorkovanje površinskog mikrosloja te paralelno uzorkovanje atmosferskih aerosola tijekom 24-satnih ciklusa.

U eksperimentu je uz dva istraživačka broda (Otzum i Senckenberg), korištena i posebna plutača opremljena senzorima za ispitivanja izmjene plinova kao i katamaran na daljinsko upravljanje za uzorkovanje površinskog mikrosloja. Usporedno su provedeni ex situ eksperimenti s ciljevima ispitivanja: (i) difuznog i turbulentnog transporta na granici faza more-atmosfera primjenom mikrosenzora, (ii) utjecajnih faktora na procese izmjene plinova u površinskom mikrosloju u specijaliziranim laboratorijskim spremnicima, (iii)  fotokemijskog procesiranja organske tvari u površinskom mikrosloju primjenom solarnih simulatora te (iv) uloge organske tvari mikrosloja u procesima stvaranja morskog spreja u specijaliziranoj simulacijskoj komori.

Objavljeni rad po prvi puta ukazuje na koji način dnevne promjene utjecajnih okolišnih čimbenika (npr. intenzitet Sunčeva zračenja, vjetar) mijenjaju svojstva mikrosloja te utječu na procese izmjene važnih plinova između mora i atmosfere te stvaranje atmosferskih aerosola iznad morske površine. Kao gornji milimetar morske površine, površinski mikrosloj je zbog brzih promjena bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava posebno osjetljiv na posljedice antropogenih pritisaka i klimatskih promjena.

Rad daje pregled cjelovitog interdisciplinarnog pristupa te dosege njegove primjene u boljem razumijevanju površinskog mikrosloja mora kao ključne poveznice okolišnih sustava mora i atmosfere te njihovog međudjelovanja.

Uspješna suradnja hrvatskih znanstvenica i međunarodnog tima eksperata na problematici površinskog mikrosloja mora se dalje nastavlja kroz HRZZ projekt „Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje (HRZZ-IP-2018-01-3105)“ te DAAD bilateralni projekt s Njemačkom „Dnevna dinamika na međufaznom području more-atmosfera (2020-2022), voditeljice dr. Sanje Frka Milosavljević.

Kroz navedene projekte organizirana je nova interdisciplinarna kampanja ispitivanja dnevne dinamike površinskog mikrosloja mora te utjecaja atmosferskog onečišćenja na njegova svojstva na području srednjeg Jadrana u kolovozu 2020. godine.