U dobra stara vremena genomi su bili bogatiji
Evoluciju se često interpretira kao proces koji stalno povećava složenost organizama tijekom vremena. Obično se misli da su današnji organizmi u borbi za preživljavanje prikupili brojne prilagodbe koje su im dale prednost nad puno jednostavnijim izumrlim predcima. Međutim, novi rad koji je u multidisciplinarnom znanstvenom časopisu Nature Communications objavio tim hrvatskih znanstvenika s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta Ruđer Bošković (IRB) dovodi u pitanje ove ukorijenjene ideje, pokazujući da je zapravo genetsko pojednostavljivanje glavni mehanizam koji stvara biološku raznolikost na Zemlji.
U ovom istraživanju hrvatski znanstvenici otkrili su da svi današnji višestanični organizmi, poput životinja, biljaka i gljiva, imaju puno jednostavnije genome u usporedbi s njihovim dalekim predcima. To znači da je pojednostavljenje genoma, a ne njihovo usložnjavanje, dominantan evolucijski proces koji oblikuje naše genetske informacije. Ovi rezultati otkrivaju fascinantan paradoks da složeni organizmi, poput ljudi, imaju mnogo manje vrsta gena od svojih dalekih jednostaničnih predaka koji su živjeli prije više milijardi godina.