Održan prvi radni sastanak projekta „Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta" (ProtectAS)
Na prvom radnom sastanku projekta „Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta“ (ProtectAS), koji je održan je na Sveučilištu u Dubrovniku 23. i 24. rujna 2020. godine, sudjelovale su dvije znanstvenice iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen i dr. sc. Romina Kraus, koja je ujedno voditeljica projekta na IRB-u.
U svojstvu nositelja projekta, Sveučilište u Dubrovniku potpisalo je s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt ukupne vrijednosti 3.203.602,53 kn za koji je osigurano 100% bespovratnih sredstava, od čega Institutu Ruđer Bošković pripada 1,1 milijun kuna.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih partnerskih institucija: Sveučilišta u Dubrovniku – Odjela za akvakulturu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije, Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Organizator sastanka bio je Odjel za akvakulturu, Sveučilišta u Dubrovniku čija je pročelnica izv.prof.dr.sc. Marijana Pećarević, ujedno i voditeljica projekta. Sastanak je bio otvoren samo za projektne partnere koji su razradili predviđene projektne aktivnosti i radni plan, te dogovorili zaduženja partnera za nadolazeće razdoblje.
U sklopu projekta provodit će se opsežno interdisciplinarno istraživanje u najvećim hrvatskim teretnim lukama, Ploče i Rijeka. Uz određivanje abiotičkih čimbenika, sastava planktonskih zajednica i prisustva bakterija i patogena provesti će se i modeliranje morskih struja u lukama na osnovu provedenih mjerenja na terenu, s ciljem određivanja dinamike širenja vrsta u lukama.
Dobiveni podaci koristit će se za izradu plana mjera za suzbijanje i smanjenje potencijalnih štetnih posljedica od unosa stranih i štetnih vrsta brodskim balastnim vodama. Sve to pridonijeti će smanjenju ranjivosti obalnog područja na klimatske promjene, koje dodatno potenciraju problem unosa štetnih organizama i pomoći u očuvanju bioraznolikosti Jadrana.