Oko 90% solarnih ćelija koje se danas proizvode u svijetu napravljene su od kristalnog silicija i imaju efikasnost između 15% i 23%, ovisno o izvedbi. Sama ćelija ima relativno mali izlazni napon (manje od 1V) i potrebno ju je zaštiti od negativnih utjecaja vlage i drugih atmosferilija. Zbog toga se veći broj ćelija povezuje zajedno i zaštićuje prozirnim materijalima (najčešće staklo i polimerni materijali) u strukturu koja se naziva
fotonaponski solarni modul. Zbog različitih gubitaka do kojih dolazi ovakvom integracijom ćelija, solarni modul ima manju efikasnost po jedinici površine od solarne ćelije.
Sa današnjim stanjem tehnike, solarni modul ima oko 12% manju efikasnost od solarne ćelije, tj. modul koji je sastavljen od ćelija efikasnosti 20,0% ima efikasnost 17.6%. Primjenom inovativnih rješenja u predloženom projektu „Unaprjeđenje solarnih ćelija i modula kroz istraživanje i razvoj“, postići će se smanjenje gubitka efikasnosti koje će iznositi 6%, tj. modul sastavljen od ćelija efikasnosti 20% imat će efikasnost 18.8%.
Ciljevi projekta su usklađeni s Strategijom Europa 2020 u kojoj su izloženi krovni strateški ciljevi Europske unije: pametan, održiv i uključiv rast. Jedan od ciljeva navedene Strategije s kojim je predloženi projekt blisko usklađen je smanjenje emisija stakleničkih plinova za minimalno 20% u odnosu na razine iz 1990. godine te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji na 20%. U ostvarenju istoga, solarna energija, kao nepresušan izvor, igrati će veliku ulogu, a sam projekt pridonijeti će direktno povećanju udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji na 20%. Novi unaprijeđeni modul povećati će iskoristivost energije od tržišno prisutnih varijanti, a očekuje se da će njegov učinak doseći osjetno povećanje iskoristivosti energije (u slučaju uspjeha razvoja naprednih ćelija).

Projekt je također usklađen sa Strategijom energetskog razvoja RH gdje se konstantno ističe potreba da su obnovljivi izvori energije domaći izvor energije i njihovo korištenje sredstvo smanjivanja uvozne ovisnosti te poticaj razvoju domaće proizvodnje energetske opreme i usluga. Od pet tematskih prioritetnih područja (TPP-a) unutar Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za period 2016.-2020., definirano je
da projekt svojim aktivnostima direktno pridonosi TPP-u Energija i održivi okoliš unutar kojeg postoji vizija i namjera značajno doprinijeti globalnim izazovima u odnosu na sigurnu, čistu i učinkovitu energiju, klimatske promjene i učinkovitost resursa. Istim se doprinosi ekonomskom rastu RH, poboljšanju životnog standarda, konkurentnosti i rastu stope zaposlenosti. Predloženi projekt u skladu je s podpodručjem (PTPP)
Energetske tehnologije, sustavi i oprema: fotonika (KET).
Nadalje, predloženi projekt će doprinijeti ostvarenju Solvisovog cilja povećanja konkurentnosti na Europskom tržištu u području razvoja i proizvodnje fotonaponskih modula. Za dostizanje tog cilja Solvisu se nameću imperativi razvoja proizvoda veće dodane vrijednosti, proizvodnje složenijih komponenti, diversifikacija proizvodnje i kupaca te kontinuirani rast i razvoj.