Paleo-okolišne interpretacije temeljene na geološkim i geokemijskim pokazateljima osnovica su za naše razumijevanje prošlih i sadašnjih klimatskih i okolišnih promjena.

Točnost, većine pokazatelja iz prošlosti temelji se na analogiji usporedbe s današnjim odnosima, a njihova ispravnost se već dugo ispituje. U tijeku je nekoliko istraživanja koja pokušavaju otkloniti ili smanjiti nesigurnosti u klimatskoj rekonstrukciji. Karbonatni pokazatelji visoke rezolucije (mjesečni do desetogodišnji) imaju visoki potencijal za rekonstrukciju ne samo globalne i regionalne klimatske slike nego i odgovor lokalne hidrologije na okolišne i klimatske promijene. Međutim, svaki pokazatelj visoke rezolucije je jedinstvena kombinacija nesigurnosti koja prekriva željeni klimatski signal. Neke nesigurnosti su posljedica različitih utjecaja na pokazatelje kao što su δ18O i δ13C vrijednosti, ili Me/Ca odnos u karbonatima. Drugi izvor nesigurnosti pokazatelja dolazi od preciznosti mjerenja, te problema reprezentativnosti uzorka za okoliš iz kojeg dolaze. Sve skupa to predstavlja značajnu smetnju pokazateljima koji se malo mijenjaju. Paleo-okolišni podaci visoke rezolucije su nezaobilazni u procjeni regionalnih klimatskih promjena povezanih s antropogenim utjecajem (uključujući antropogeno izazvano globalno zatopljenje). Takve primjene obično uključuju upotrebu klimatskih podataka visoke rezolucije u sprezi s više drugih pokazatelja, tražeći kvantitativne, reprezentativne podatke s jasno izraženim nesigurnostima. Tipični podatak visoke rezolucije je sadašnja masivna i laminirana sedra, koja je uobičajena na dinaridskoj karbonatnoj platformi, ali još uvijek nedovoljno istražena i slabo razjašnjena.