Prijeđite na glavni sadržaj

Donos Saharske prašine tijekom uskrsnog vikenda 2024. godine

5.4.2024.
Donos Saharske prašine tijekom uskrsnog vikenda 2024. godine

Tijekom uskrsnog vikenda 2024. godine sinoptički uvjeti (slika 2) bili su povoljni za donos prašine sa sjevera Afrike nad Sredozemlje i europsko kopno. Istočno od Hrvatske prostirao se greben toploga zraka, a prizemno je tijekom subote 30. ožujka jačalo anticiklonalno polje.

Istovremeno, malo zapadnije od Irske, nad Atlantikom, nalazio se centar duboke i prostrane prizemne ciklone koja je zahvaćala veliki dio europskog kopna. Po visini je bila praćena visinskom ciklonom čija se dolina protezala prema jugu sve do sjeverozapada Afrike. U takvim uvjetima nad Jadranom i Hrvatskom je po visini bilo izraženo jugozapadno strujanje, dok je prizemno puhalo jako i olujno jugo nad Jadranom, a nad kopnenim dijelom Hrvatske jugozapadni vjetar.

Slika 1. Slika Riječkog zaljeva: (a) 1. travnja 2024. u 13 h tijekom epizode donosa pustinjske prašine, i (b) 2. travnja 2024. u 14 h nakon prolaska frontalnog sustava i kiše.

Slika 2. Sinoptička situacija 1. travnja 2024. u 00 UTC: (a) prizemni tlak zraka (crne izolinije) i temperatura zraka na 2 m (u boji), i (b) apsolutna topografija 500 hPa izobarne plohe (crne linije prikazuju geopotencijal, a bojom je prikazana temperatura zraka).

Tijekom donosa prašine, na postajama za praćenje kvalitete zraka u okolici Rijeke zabilježena su dva maksimuma satnih prizemnih koncentracija PM10, slabiji 31. ožujka i jači 1. travnja 2024. kad je na postaji Krasica zabilježena  koncentracija od 268 ugm-3. Uoči porasta koncentracija PM10 na Jadranu, na području sjeverne Afrike, bila je izražena emisija prašine uzrokovana prizemnim ciklonama i premještanjem frontalnih sustava na tom području. Prašina se prenosila po visini u snažnom jugozapadnom strujanju preko Sredozemlja i Hrvatske dalje prema sjeveru Europe. Jednako tako, u nižim slojevima atmosfere dolazila je s jugom koje je puhalo tijekom vikenda i sve do poslijepodnevnih sati u ponedjeljak.

Tada se preko Hrvatske prizemno premještao frontalni sustav nakon čega je došlo i do promjene u visinskom strujanju zbog prolaska visinske doline i zatim uspostave zapadnog strujanja po visini. Donos prašine vidi se na satelitskoj snimci (Slika 3a), a putanje unazad HySplit unazad 1. travnja 2024. ukazuju na donos sa sjevera Afrike na raznim visinama (Slika 3b). S premještanjem frontalnog sustava u poslijepodnevnim i večernjim satima 1. travnja 2024. nad Hrvatskom je bilo kiše i pljuskova što je dovelo do mokrog taloženja prašine čime se atmosfera pročistila (Slika 1.b).

Slika 3. (a) Satelitska snimka (EUMETSAT, RGB Dust) 31. ožujka 2024. u 18 UTC, nijanse magenta boje označavaju pustinjsku prašinu, (b) putanje unazad (NOAA HySplit) 1.travnja 2024. u 10 UTC (vrijeme maksimalnih koncentracija PM10) na visinama 100, 1500 i 3000 m nad tlom na području Rijeke (Krasica).

  

Klimatološka studija donosa pustinjske prašine na područje Jadrana (Mifka i sur., 2022) pokazala je da su ovi događaji najizraženiji u proljeće i jesen. U studiji je otkriveno kako je sinoptička situacija vezana za visinsku dolinu u ovom slučaju jedna od dvije situacije karakteristične za najintenzivniji donos prašine iz sjeverne Afrike. U jednom slučaju izvor prašine potječe iz pustinje u blizini Atlas gorja (granica Alžira i Maroka). Druga situacija vezana je za pojavu Sharav ciklone, koja se obično javlja u proljeće i na istočnoj strani donosi prašinu prema istočnom sredozemlju i južnim dijelovima Jadrana.

Takva situacija uočena je prethodnog vikenda  (23.-25. ožujka 2024.). Pustinjska prašina je najzastupljeniji tip aerosola u atmosferi te ima izraženi utjecaj na klimu jer utječe na bilancu sunčevog zračenja i formiranje oblaka. Budući da sadrži nutrijente kao što su fosfor i željezo, taloženjem u more pokreće biološku produkciju, formiranje fitoplanktona koji putem fotosinteze apsorbira atmosferski CO2 i proizvodi kisik. Sahara je glavni izvor atmosferske prašine globalno, ali i za područje Sredozemlja.

Iako je Sahara glavni izvor prašine za područje Jadrana, nedavno je ustanovljeno da i pustinje iz područja Azije mogu imati utjecaj. U proljeće 2020. zabilježena je epizoda donosa prašine kada su satne koncentracije na većini postaja u Hrvatskoj i na Balkanu dosezale vrijednosti i preko 400 ug m-3. U tom slučaju prizemni donos je bio iz područja isušenog Aralskog mora kojem je prethodio visinski donos iz Sahare uzrokovan dubokom Sredozemnom (Sharav) ciklonom (Mifka i sur., 2023).   

Literatura:

  • Mifka B., Telišman Prtenjak M., Kavre Piltaver I., Mekterović D., Kuzmić J., Marcijuš M., Ciglenečki I. (2023). Intense desert dust event in the northern Adriatic (March 2020); insights from the numerical model application and chemical characterization results. Earth and Space Science. DOI.10.1029/2023EA002879
  • Mifka, B., Telišman Prtenjak, M., Kuzmić, J., Čanković, M., Mateša, S. & Ciglenečki, I. (2022) Climatology of dust deposition in the Adriatic Sea; a possible impact on marine production. Journal of geophysical research. Atmospheres, 127 (7), e2021JD035783, 26. https://doi:10.1029/2021JD035783
  • Stein, A.F., Draxler, R.R, Rolph, G.D., Stunder, B.J.B., Cohen, M.D., and Ngan, F., (2015). NOAA’s HYSPLIT atmospheric transport and dispersion modeling system, Bull. Amer. Meteor. Soc., 96, 2059- 2077, http://dx.doi.org/10.1175/BAMS-D-14-00110.1

Više informacija

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.