Projekti
Stanične promjene u vodnih organizama pobuđene metalima
Organizmi, koji obitavaju u riječnim, estuarijskim vodama te priobalnoj morskoj vodi, izloženi su povremenim i naglim promjenama abiotičkih uvjeta (temperature, otopljenog kisika, slanosti vode), ali isto tako i biotičkim promjenama (reprodukcijski ciklus, raspoloživost hrane, starenje). Prilikom razmatranja promjena na staničnoj razini pobuđenih metalima, potrebno je
Metali i stanični biomarkeri
Projektom je predloženo interdisciplinarno izučavanje staničnih biomarkera pobuđenih subletalnim koncentracijama metala u tkivima indikatorskih morskih i estuarijskih organizama, kao što su školjkaši i ribe.
Patologija organizama iz voda u odnosu na zagađivala i akvakulturu
Onečišćenje okoliša prouzročeno razvojem industrije, poljoprivrede te povećanjem otpada, ugrožava kvalitetu vodenih ekosustava. Posljedice mogu biti promjene zdravstvenog stanja akvatičkih organizama. Stoga zdravstveno stanje tih organizama služi kao pokazatelj onečišćenja ekosustava. Patofiziološko/patoanatomsko stanje određenog organizma ili biocenoze u vodi predstavlja promjenu uzrokovanu poremećajem fizikalnih, kemijskih i/ili bioloških parametara te njihovih međusobnih kombinacija. Istraživanja tijekom projekta usmjerena su na slatkovodne i morske vodene ekosustave.
Radionuklidi i elementi u tragovima u okolišnim sustavima
Sensors based on biomembranes for the detection of toxins and pollutants
Themain goal of the project is to develop a robust toxicity sensor device for the detection of a wide range of important biomolecules, toxins andpollutants, which canbe used for rapid in situ measurementsin the field. The sensor is based on the modification of membrane organizationusing a phospholipid mixed layer supported on amercury-on-platinum (Hg/Pt) microelectrode array.
Priroda organske tvari i interakcija s mikrokonstituentima i površinama u okolišu
Organske tvari imaju ključnu ulogu u složenim biogeokemijskim procesima u vodenom okolišu: (i) u formiranju površinskog mikrosloja mora koji utječe na izmjenu tvari i energije između atmosfere i mora, (ii) u agregacijskim procesima i nastajanju želatinoznih makroagregata tijekom cvata mora u Jadranu, (iii) u eutrofikacijskim procesima, gdje prekomjernim trošenjem kisika nastaju hipoksični i anoksični uvjeti.