Usluge ekosustava su ekološke značajke, funkcije ili procesi ekosustava koji imaju utjecaj na ljudsko blagostanje. Očuvanje cjelokupne biološke raznolikosti u šumama ima izrazito pozitivan utjecaj na unapređivanje usluga šumskih ekosustava. U ukupnoj kopnenoj površini Republike Hrvatske šume zauzimaju oko 47%.

Zbog položaja na razmeđi kontinentalne, sredozemne, panonske i alpske biogeografske regije, Hrvatska se u europskim okvirima ističe vrlo velikom bioraznolikošću. Šume su najsloženiji kopneni ekosustavi i najznačajniji tip staništa za gljive u kojem živi najveći broj gljivljih vrsta. Gljive u šumskim staništima imaju ključne ekološke uloge i nužne su za zdravlje i opstanak šuma. Ljudski utjecaj koji se ogleda u često prekomjernom iskorištavanju prirodnih resursa i položaj u jednom od svjetskih žarišta klimatskih promjena čine biološku raznolikost u hrvatskim šumama vrlo ugroženom.

Gljive su u Hrvatskoj daleko najslabije istražena skupina organizama, pri čemu je do danas poznato tek oko 23% od ukupno procijenjenog broja vrsta. Glavni cilj projekta je istražiti bioraznolikost gljiva u šumama Hrvatske uz pomoć metoda DNA barkodiranja, te analizirati njen utjecaj na usluge šumskih ekosustava. Važan rezultat projekta biti će nadopunjavanje bioinformatičkih međunarodnih baza podataka DNA sekvencama gljivljih vrsta koje do danas u tim bazama nisu zastupljene.

Sve vrste za koje su u ovom projektu dobiveni DNA barkodovi kategorizirat će se u trofičke skupine (patogene, mikorizne i saprotrofne vrste) i procijenit će se status ugroženosti tih vrsta u Hrvatskoj. Rezultati projekta imat će veliki potencijal primjene u šumarstvu, prehrambenoj industriji, farmaciji te zaštiti prirode. Podaci o DNA barkodovima vrsta gljiva posebno će biti značajni u šumarstvu za relativno brzu i preciznu identifikaciju, kontrolu i suzbijanje patogena drveća, ali i za identifikaciju mikoriznih i saprotrofnih vrsta.

CILJEVI PROJEKTA

Glavni cilj ForFungiDNA projekta je istražiti biološku raznolikost gljiva u šumama Hrvatske, uz pomoć metoda DNA barkodiranja, te analizirati njen utjecaj na usluge šumskih ekosustava.

U šumskim ekosustavima na području sve četiri biogeografske regije Hrvatske planirano je:

1. Istražiti biološku raznolikost prioritetnih skupina nadzemnih gljiva iz odjeljka Basidiomycota,
2. Istražiti biološku raznolikost prioritetnih skupina nadzemnih gljiva iz odjeljka Ascomycota,
3. Istražiti biološku raznolikost podzemnih vrsta gljiva,
4. Odrediti DNA barkodove za najmanje 1500 uzoraka gljiva,
5. Analizirati utjecaj gljivljih vrsta na usluge šumskih ekosustava u Hrvatskoj.

Ostali suradnici

• Zdenko Tkalčec (IRB)
• Ivana Kušan (IRB)
• Margita Jadan (IRB)
• Neven Matočec (IRB)
• Željko Zgrablić (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)
• Sanja Novak Agbaba (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)
• Nevenka Ćelepirović (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)
• Dino Buršić (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)
• Tine Grebenc (Slovenski šumarski institut, Ljubljana, Slovenija)
• Ondřej Koukol (Karlovo sveučilište, Prirodoslovni fakultet, Prag, Republika Češka)
• Luis Jesús Quijada Fumero (Herbarij Farlow, Sveučilište Harvard, Cambridge, SAD)

SURADNIČKE USTANOVE

• Institut Ruđer Bošković, Zagreb
• Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
• Slovenski šumarski institut, Ljubljana, Slovenija
• Karlovo sveučilište, Prirodoslovni fakultet, Prag, Republika Češka
• Herbarij Farlow, Sveučilište Harvard, Cambridge, SAD