Zbog gotovo neograničenog broja mogućnosti povezivanja i uklapanja metalnih iona (kompleksa) i liganada u nove sustave složenih struktura i novih svojstava, višenuklearni kompleksni spojevi prijelaznih metala predmet su trajnog znanstvenog zanimanja. U okviru predloženog projekta istraživat će se dvije skupine višenuklearnih metalnih sustava: višenuklearni visokospinski kompleksi prijelaznih metala i heksanuklearni halogenidni klasteri niobija i tantala. Pretpostavka je da se magnetska međudjelovanja između relativno udaljenih (~ 5 Å) paramagnetskih metalnih centara u višenuklearnim metalnim sustavima mogu nadzirati izborom pogodnog premosnog liganda, metalnih iona i drugih konstituenata. Razradit će se postupci priprave novih višenuklearnih kompleksnih sustava zanimljivih magnetskih (i drugih) svojstava korištenjem tris(oksalato)metalata(III), [M(C₂O₄)₃]^3– (M = Cr, Fe, Mn) odnosno tris(oksalato)oksometalata(V) [MO(C₂O₄)₃]^3- (M = Nb ili Ta) kao građevnih blokova u povezivanju istih ili drugih paramagnetskih iona prijelaznih metala (Co, Ni, Cu, rijetke zemlje). Koristit će se i drugi premosni ligandi (kao CN-skupine), u svrhu dobivanja složenijih sustava. Istražit će se svojstva novih spojeva, posebno strukturna i magnetska i ispitati utjecaj promjene iona (veličine spina) i liganada, kako premosnih tako i krajnjih, na prirodu i veličinu magnetskog međudjelovanja između dvaju paramagnetskih centara. Među heksanuklearnim halogenidnim klasterima niobija i tantala [M₆X₁₂)L6]^n± (X = Cl, Br; n = 2, 3, 4) priređen je veliki broj novih spojeva zanimljivih svojstava, kao što su oni koji imaju poluvodičko ponašanje ili sadrže dvije ili više klasterskih jedinki različitog nabojnog broja u istoj formulskoj jedinki. U okviru ovoga projekta, veći će se dio istraživanja odnositi na do sada malo istraživana magnetska svojstva paramagnetskih klastera tantala. Glavni je cilj ovih istraživanja stjecanje novih temeljnih spoznaja o magnetskim svojstvima nanodimenzijskih klastera. To se prvenstveno odnosi na objašnjenje osnovnih magnetskih svojstava ovih čestica kao što je magnetski moment, g-faktor te mehanizam i jakost magnetskog međudjelovanja, a teorijski pristup koji će se pri tome koristiti nije još bio primijenjen niti za jednu sličnu nanodimenzijsku skupinu atoma (jedan nespareni elektron delokaliziran preko cijele jedinke M6). Rezultati istraživanja moći će se provjeriti znanstvenim radovima objavljenim u relevantnim svjetskim znanstvenim časopisima.