Mikroorganizmi podržavaju kompleksne ekosustave održivim korištenjem sunčeve svjetlosti, vode, zraka i minerala kroz bezbrojne funkcije kao što su oksidacija i proizvodnja vodika, fiksacija CO2 i N2, metanogeneza i metanotrofija, fotosinteza i još mnogo toga.

Nedavne globalne promjene sugeriraju da je Zemlja sada ušla u još jednu posebnu geološku eru, Antropocen, gdje neosporivo možemo identificirati dubok utjecaj ljudi na Zemlji, uključujući atmosferu, oceane i zemlju.

Iako slatke vode čine samo oko 2,5% ukupnih vodenih masa Zemlje, jezera i drugi slatkovodni ekosustavi, osim što su glavni izvori pitke vode, neizmjerno su važni za globalni proračun ugljika i osjetljivi su pokazatelji globalnih i regionalnih promjena okoliša. Iako slatke vode čine oko 2,5% ukupne vode na Zemlji, jezera i druge unutarnje vode, osim što su glavni resursi pitke vode, nesrazmjerno su važni za globalni proračun ugljika i osjetljivi pokazatelj globalnih i regionalnih promjena u okolišu. Jezera emitiraju značajne količine stakleničkih plinova, posebno metana, stakleničkog plina koji je i dvadeset puta snažniji od ugljičnog dioksida.

Procjenjuje se da ukupna emisija slatkovodnih stakleničkih plinova čini oko 22% ukupne globalne emisije metana i oko tri četvrtine svih prirodnih emisija. U Hrvatskoj su jezera vrlo ranjiva i izložena snažnom okolišnom i antropogenom utjecaju. Korištenjem najnovijih tehnologija u projektu MALENA želimo razumjeti značaj mikroba u kruženju metana u istraživanim jezerima. Rezultati ovog višefaznog projekta će dati značajne odgovore za funkcioniranje jezera kao i identifikaciju najznačajnijih igrača u kruženju metana.

Konačno, cilj nam je formirati skupinu znanstvenika u mikrobnoj ekologiji globalnih promjena, jer očigledno da rješenja ekoloških problema i naše budućnosti zahtijevaju holistički pristup donošenju odluka, neosporno uključujući nova znanja o važnosti mikroorganizama.