Ovu vrijednu ispravu u lipnju je NSK-u, u ime zaklade The International Trust for Croatian Monuments kao dar uručila njezina utemeljiteljica i upraviteljica Lady Jadranka Beresford-Peirse.

Ispravu je napisao španjolski velikaš de Fuentes, potvrđujući da mu je Ruđer Bošković kao kapelan bio u pratnji na putu iz Pariza u London. Isprava je nastala u Parizu 17. svibnja 1760., pisana je španjolskim jezikom i proviđena je pečatom s velikaševim grbom. Na temelju datacije saznajemo da je Bošković boravio u Londonu osam mjeseci prije nego što je postao članom Kraljevskoga društva (Royal Society) u Londonu. Godine 1760. u Londonu je objavljeno njegovo djelo O pomrčinama Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus) koje je posvetio Kraljevskomu društvu u Londonu.

U znak zahvale Lady Beresford-Peirse i NSK-u, te u spomen na dr. sc. Ražema, danas su se na IRB-u okupili prijatelji i bliski suradnici dr. Ražema, kao i današnji članovi Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju Zavoda za kemiju materijala IRB-a, kojeg je dr.sc. D. Ražem slijedeći osnivača dr. sc. Igora Dvornika s malobrojnim suradnicima stvarao i razvijao sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te ga vodio punih 26 godina. U ovom laboratoriju se i danas provode kvalitetna temeljna istraživanja djelovanja ionizirajućeg zračenja na materiju i postojano nastoji rezultate tih istraživanja primijeniti u praksi.

O vrijednoj znanstvenoj ostavštini dr. sc. Ražema govorio je ravnatelj IRB-a dr. sc David M. Smith. Istaknuo je kako je od samih početaka dr. Ražem dao izvanredan znanstveni doprinos u području radijacijske kemije. Vezano uz razvoj kemijskih dozimetrijskih sustava baziranih na klorobenzenu u etanolu, kasnije jedan od njih priznatom kao standardom u svijetu, dr. Ražem je fundamentalnim znanstvenim istraživanjima radiolize nepolarnih i polarnih otopina klorbenzena doprinio potvrdi postojanja suhih elektrona

Dr. Ražem je inicirao novi smjer istraživanja radijacijsko-kemijskih učinaka zračenja u lipidima, važnim biološkim spojevima osjetljivim na zračenje, a dobivene spoznaje o modificiranim lipidima primijenio na razumijevanje reakcija radikala u živim organizmima. Svakako, jedna od njegovih izuzetnih doprinosa je uvođenje radijacijske tehnologije u Hrvatskoj i njeno prihvaćanje od strane domaće industrije.a Panoramski uređaj za ozračivanje gama zrakama koji je rekonstruiran na inicijativu dr. Ražema, i danas se koristi za znanstvenoistraživački rad te za potrebe industrije.

''Mnogi znanstvenici, kolege i studenti će ga pamtiti po njegovom širokom znanju i govorničkim vještinama kojima je prenosio svoja znanja mlađim generacijama. Dr. Ražem je bio erudit. Osim filozofije i književnosti bio je izrazito posvećen proučavanju povijesti znanosti. Stoga ne čudi njegov poseban interes za Ruđera Boškovića i okviru toga njegova angažiranost u ovoj potrazi za izgubljenim portretom R. Boškovića.

Svojim odlaskom dr. Ražem je ostavio neizbrisiv trag i golemu prazninu među svojim suradnicima i prijateljima iz Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju, kao i cijeloj znanstvenoj i akademskoj zajednici. Stoga se još jednom zahvaljujem kolegama u NSK-u i Lady Beresford-Peirse što su nam omogućili da se dr. Ražema prisjetimo i kroz ovaj dio njegovog rada,'' zaključio je dr. Smith.

Dr. sc. Dijana Machala u ime NSK-a je zahvalila ravnatelju IRB-a na uspješnoj suradnji te izrazila zadovoljstvo što ovim simboličnim činom NSK može doprinijeti identitetskom osnaživanju IRB-a. Posebno je zahvalila Lady Beresford-Peirse kao dugogodišnjoj promicateljici hrvatske kulture u inozemstvu i upraviteljici zaklade uz koju NSK veže dugogodišnja suradnja na području zaštite kulturne baštine.

''Ovu je ispravu Lady Beresford-Peirse darovala NSK-u u spomen na dr. c. Dušana Ražema, i u toliko nam je veća čast što će NSK i IRB i na ovaj način dijeliti baštinsku vrijednost,'' zaključila je dr. Machala.

Video vezom u program se uključila Lady Beresford-Peirse koja je zahvalila NSK-u i IRB na suradnji i organizaciji primopredaje. U svojem obraćanju podsjetila je uzvanike na suradnju s dr. sc. Dušanom Ražemom i kako je u suradnji i dogovoru s njime godinama tragala po arhivima i knjižnicama Londona tražeći portret Ruđera Boškovića koji je 1760. godine naslikao slikar Robert Edge Pine.

Ovaj portret prepoznajemo na svim otisnutim likovnim prikazima Ruđera Boškovića. Prema njemu možemo vidjeti kako je izgledao Ruđer Bošković. Iako Lady Beresford-Peirse i dr. sc. Ražem nikada nisu našli portret ni bilo kakav trag o njemu, njihova posvećena potraga stvorila je preduvjete za organizaciju izložbe o Ruđer Boškoviću u Kraljevskom društvu (Royal Society).

Istražujući arhiv Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse upoznala je ljude koji su tamo radili. Kako se približavala tristota obljetnica Boškovićeva rođenja i dvjesto pedeseta obljetnica njegova izbora u članstvo Kraljevskoga društva kao i tristo pedeseta obljetnica utemeljenja Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse predložila je održavanje izložbe o njihovu članu Ruđeru Boškoviću. U Kraljevskome društvu rado su na to pristali. Izložba je održana u razdoblju od 24. studenoga 2011. do 15. veljače 2012. godine. Autor izložbe Ruđer Bošković i Kraljevsko društvo bio je prof. dr. Ivica Martinović, a otvorio ju je prof. John Barrow iz Cambridgea.

O pojavi povijesne isprave s Boškovićevim imenom na dražbi 2021. godine Lady Beresford-Peirse obavijestila je povjesničarka umjetnosti Flora Turner. Saznavši za vrijednu povijesnu ispravu, Lady Beresford-Peirse ubrzo ju je kupila u ime zaklade The International Trust for Croatian Monuments, raspitavši se prethodno o njezinoj vrijednosti i vjerodostojnosti.

Danas, zahvaljujući zajedničkim naporima i višestrukoj suradnji Lady Beresford-Peirse i dr. sc. Dušana Ražema došlo je do izražaja da ime Ruđer Boškovića velikog znanstvenika, polihistora i erudita na simboličan način povezuje IRB i NSK, učvršćujući još više dosadašnju suradnju i otvarajući put novim budućim suradnjama s ciljem svekolike zaštite knjižne i knjižnične baštine, zaključeno je danas na skupu.

Svečanoj su primopredaji nazočili djelatnici Instituta, među kojima i predstojnica Zavoda za kemiju materijala dr. sc. Ana Šantić, voditeljica Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju dr. sc. Željka Knežević i voditelj Centra za znanstvene informacije IRB-a dr. sc. Bojan Macan, Ražemovi dugogodišnji suradnici i prijatelji, supruga Branka Katušin-Ražem te djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga dr. sc. Irena Galić Bešker, predstavnik Odjela zaštita i pohrana Đuro Singer, koordinatorica Procesa opremanje i uvez građe Gabriela Aleksić te Sandi Antonac i Maja Priselac iz Odjela marketing i komunikacije NSK.