''Bez pretjerivanja i lažne skromnosti moram reći da su svi sudionici SOFT 2022 suglasni kako je ovo jedna od najbolje dosad organiziranih SOFT konferencija! Sve to ne bi bilo moguće bez lokalnog organizacijskog odbora. Danas je zadnji dan simpozija, a sljedeći 33. Simpozij o fuzijskoj tehnologiji SOFT 2024 održat će se u Dublinu,'' rekao je dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik međunarodnog organizacijskog odbora konferencije SOFT 2022 s IRB-a.

Zadnje plenarno predavanje imao je Joe Milnes iz UKAEA i to o spektakularnim rezultatima postignutim na fuzijskom reaktoru JET u Culhamu, UK, u suradnji svih članica EUROfusiona.

"Jučer je Donny Domagoj Čosić s IRB-a predstavio istraživanja dijamantnih detektora neutrona koji rade na temperaturi tekućeg helija (što istražujemo za potrebe ubrzivača iona na DONES-u), dok je danas Toni Dunatov predstavio uređaj DiFU za testiranje fuzijskih materijala, jednu od svega čeziri takve u EU-u. Možemo biti ponosni na ove mlade ljude," istaknuo je dr. Tadić.

Dinamično od prvog dana!

Zanimljivih događanja i uzbuđenja na ovogodišnjem SOFT-u nije nedostajalo. 

Simpozij su uz ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, otvorili dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković te predstavnica Europske komisije Rosalinde van der Vlies.

Dobrodošlicu su kao organizatori konferencije poželjeli ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith, te dr. sc. Tonči Tadić i dr. sc. Iva Bogdanović Radović. Na veliko zadovoljstvo svih sudionika, uzvanicima se pridružio novoizabrani generalni direktor Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora – ITER, dr. sc. Pietro Barabaschi.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je rekao da je fuzijska tehnologija energetsko rješenje za buduće generacije. "Poremećaj na svjetskom energetskom tržištu izaziva velike potrese u brojnim djelatnostima, posebno u Europi. Htjeli smo sudjelovati u ovim projektima jer mislimo da možemo i znamo te smo osigurali 30 milijuna eura u okviru memoranduma sa Španjolskom o zajedničkim istraživanjima novih materijala za nuklearke. Hrvatske tvrtke će izraditi niz komponenti, pa se to ulaganje indirektno vraća u Hrvatsku", istaknuo je ministar Fuchs.

Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi istaknuo značaj Dubrovnika kroz povijest u velikim postignućima u graditeljstvu, pomorstvu, trgovini, umjetnosti, diplomaciji i znanosti. Posebno je pritom istaknuo ulogu dubrovačkog fizičara, astronoma, matematičara, filozofa, diplomata, Ruđera Boškovića, koji je dao značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima, a po kojem je i nazvan naš vodeći znanstveni institut za prirodne i biomedicinske znanosti.

''Upućujem čestitke Institutu Ruđer Bošković, vodećem hrvatskom znanstvenom institutu u prirodnim i biomedicinskim znanostima te istraživanju mora i okoliša, na organizaciji ovako vrijednog skupa. Čak i laici dovoljno razumiju važnost fuzije, a uspješno iskorištavanje fuzije na Zemlji osiguralo bi održivu energiju u gotovo neograničenim razmjerima. Fuzijska energija je sigurna, nema teških problema s otpadom i prihvatljiva je za klimu. Otkako je 1930-ih shvaćena nuklearna fuzija, znanstvenici su bili u potrazi za njezinim rekreiranjem i korištenjem”, rekao je župan Dobroslavić te zahvalio svim znanstvenicima na njihovom doprinosu i radu na ovom polju.

David M. Smith, ravnatelj IRB-a, podsjetio je nazočne da je prvi hrvatski fuzijski neutronski generator izgrađen upravo na IRB-u još 1956. godine, te da IRB ima nekoliko desetljeća iskustva u ubrzanju, rukovanju i korištenju visokoenergetskih iona.

''Kao odgovorna članica europske znanstvene zajednice, Hrvatska je ponudila svoju lokaciju za projekt DONES, vjerujući da bi sudjelovanje u projektiranju i izgradnji IFMIF-DONES-a bilo od koristi za znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatske. Iz tih su razloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo gospodarstva te Hrvatsko vijeće za znanost podržali IRB i hrvatsku kandidaturu za domaćinstvo IFMIF-DONES-a. Zahvaljujući zajedničkim naporima Hrvatska je danas ravnopravan partner Španjolskoj u projektu DONES, a iznimno sam ponosan da hrvatskim konzorcijem u ovom projektu upravlja IRB,'' istaknuo je dr. Smith te podsjetio kako veliku ulogu u razvoju fuzijske tehnologije, osim javnih institucija, mogu imati i privatne tvrtke te da očekuje angažman hrvatskih tvrtki upravo u sklopu projekta DONES.

Temelje za uključivanje hrvatske industrije bit će i ministarski sporazum o izgradnji DONES-a čije se potpisivanje uskoro očekuje.

Sudjelovali u fuzijskim rekordima

''Iznimno sam ponosan jer smo uspjeli u Dubrovnik dovesti svjetske fuzijske znanstvenike i stručnjake, direktore ključnih organizacija, poput Europske agencije za fuziju, predstavnike Europske komisije i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM), te čak 50 sudionika u sklopu industrijskog dana. Jasno smo pokazali da se Hrvatska pozicionirala uz rame naprednih zemalja kad su fuzijska istraživanja u pitanju'' navodi dr. sc. Tonči Tadić.

Svoju ulogu u svjetskim fuzijskim istraživanjima hrvatski znanstvenici, okupljeni u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice pod koordinacijom IRB-a, dokazali su već nebrojeno puta. Primjerice, analiza čestica prašine u fuzijskom reaktoru koju su proveli ruđerovci bila presudna za postignutu rekordnu energiju fuzije prošle godine. Uz to, hrvatski fuzijski istraživači sudjeluju i u modeliranju plazme za fuzijske reaktore, te razvoju materijala za fuzijsku elektranu jer se na IRB-u nalazi jedna od četiri europske 'dual beam' komore, što hrvatske znanstvenike svrstava uz rame Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

"Sudjelujemo u dizajnu niza komponenti i tu smo od samog početka, uz priličnu pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja", izjavio je dr. Tadić i najavio kako bi se prva, demonstracijska fuzijska elektrana trebala realizirati sredinom stoljeća.

U sklopu simpozija SOFT 2022, pod pokroviteljstvom Europske komisije, dodijeljene su i tri nagrade SOFT Innovation  u vrijednosti od stotinu tisuća eura, a održan je i vrlo uspješan industrijski dan.

Hrvatska se ističe po uspješnosti

''Ključan trenutak industrijskog dana i veliki dobitak ovogodišnje konferencije za nas jest da su se konačno sastale koordinatori hrvatske znanstvene industrije iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) sa svojim španjolskim kolegama, te da ćemo uskoro ići u jače povezivanje ove dvije partnerske organizacije, što je i predviđeno Memorandumom o razumijevanju, koji je potpisan između naše dvije zemlje još 2018. godine, ali što do danas nije materijalizirano. Cilj je svakako jačanje uloge Ureda za vezu s fuzijskom industrijom pri HGK-u, kako bi se olakšalo našim tvrtkama dobivanje poslova u fuziji.'' objašnjava dr. sc. Tonči Tadić.

''Posla u fuziji za naše tvrtke će sigurno biti. Za nas je bitno da preuzmemo model naših prijatelja Španjolca koji su oformili svoju koordinaciju znanstvene industrije. To udruženje okuplja sve tvrtke koji su radile na poslovima koji su na bilo koji način povezani s tehnologijom potrebnoj fuziji, i to od lijevanja posebnih betona, do transporta teških tereta na nemoguće lokacije, upravljanjem složenih projekata i sl. Oni su postavili okvir za suradnju vrlo široko. Kod fuzije govorimo o poslovima u vrijednosti od oko dvije milijarde eura godišnje. Stoga, moramo našim tvrtkama neprestano ponavljati da u ovim projektima ima mjesta i za njih jer su kvalificirani i imaju ekspertize i znanja, ako ne izravno, onda kao partneri ili podizvođači kolegama iz Španjolske ili drugih većih članica EU-a. Tu je važna uloga Ureda za vezu s fuzijskom industrijom pri HGK-u, radi takvog umrežavanja'' ističe dr. Tadić.

U fuzijskim poslovima sudjeluje već nekoliko hrvatskih tvrtki - Inetec, Primakon, Đuro Đaković Montaža, MS Mont i Monting Power Systems, dok je na listu dobavljača za fuzijske poslove, a za čije uvrštenje treba proći stroge kontrole, upisano dvadesetak domaćih kompanija, jednako kao u Austriji i Finskoj.

Ove podatke potvrđuje i Europska agencije za fuziju (F4E). Naime, kako navodi dr. Tadić, kad se pogleda prikaz ostvarenih ugovora i poslovanja naših tvrtki, onda se Hrvatska upadljivo ističe po uspješnosti u odnosu na ostale zemlje ove veličine pa i one u našem susjedstvu, od Slovenije do Češke. Međutim, kao član upravnog odbora agencije F4E, dr. Tadić naglašava da to nije dovoljno.

''Mi možemo ostvariti bitno više poslova. Projekt DONES je primjer gdje će se ovakav potpora s većim sudjelovanjem naših tvrtki uistinu moći ostvariti,'' zaključio je dr. Tadić.

Ovakva očekivanja prvog čovjeka fuzijskih istraživanja u Hrvatskoj opravdana su, a to je ovog tjedna još jednom potvrdila i svjetska fuzijska zajednica na danas završenom simpoziju fuzijskih tehnologija u Dubrovniku.