Laboratorij za interakcije ionskih snopova

Grupa vodi institutski akceleratorski centar koji se sastoji od 2 Tandem akceleratora i pripadnih eksperimentalnih linija, što je najveće i najsloženije eksperimentalno postrojenje u RH.

Voditelj

Zdravko Siketić, dr.sc.

zsiketic@irb.hr

+385 1 457 1227

Laboratorij za interakcije ionskih snopova

Istraživanja ove grupe uključuju temeljna i interdisciplinarna istraživanja interakcije ionskih snopova s materijom, te razvoj metoda karakterizacije i modifikacije svojstava materijala s posebnim težištem na istraživanja nanostruktura. Dio aktivnosti vezan je i na primjene metoda analize u biomedicini, okolišu kao i na istraživanja predmeta kulturne baštine.

Popis dostupnih tehnika ionskih snopova, kategoriziranih po eksperimentalnim linijama:

Komora za PIXE/RBS spektroskopije:
Particle(Proton)-induced X-ray emission (PIXE)
Rutherford Backscattering (RBS)

ToF-ERDA spektrometar:
Elastic Recoil Detection Analysis (ERDA)
Time-of-flight Elastic Recoil Detection Analysis (ToF-ERDA)

Komora za kanaliziranje ionskog snopa:
RBS channelling (RBS/c)
PIXE channelling (PIXE/c)

Ionski snop u zraku:
In-air PIXE
X-ray Fluorescence (XRF)

TOF-SIMS spektrometar s kolimiranim snopom:
Capillary MeV Time-of-Flight Secondary Ion Mass Spectrometry (MeV TOF-SIMS)

Komora DiFU (Dual beam irradiation for FUsion materials):
Zračenje s dvostrukim ionskim snopom

Ionska mikroproba:
PIXE, ERDA, RBS, Nuclear Reaction Analysis (NRA), Particle-Induced Gamma-ray Emission (PIGE), coincidence scattering, Ion Beam Induced Luminescence (IL), Secondary Ion Mass Spectrometry with MeV ions (MeV-SIMS), Secondary Electrons Imaging (SEI), Scanning Transmission Ion Microscopy (STIM), Ion Beam Induced Charge (IBIC), Materials modification

Dvostruka ionska mikroproba:
Ionska mikroproba s dva fokusirana snopa (u razvoju)

Korisne poveznice:

Video demonstracije nekih eksperimenata i tehnika koje se uobičajeno izvode u našem postrojenju, snimke su nastale u sklopu IAEA radionice na temu analize korištenjem ionskih snopova.
Također imamo video o akceleratorima i proizvodnji ionskih snopova.

Od 1997. godine, kada je potpisan sporazum između IAEA-e i Instituta Ruđer Bošković, istraživači iz IAEA-e i njenih država članica imaju pristup akceleratorskom postrojenju. U sklopu FP7 projekta SPIRIT, eksperimentalne linije IRB akceleratora mogu od 2011. godine koristiti i znanstvenici iz EU i pridruženih zemalja putem ''transnational access'' (TNA) sheme. Također, laboratorij je od 2017. član regionalne mreže istraživačke infrastrukture CERIC-ERIC. Stranim istraživačima je također prethodno bio omogućen pristup opremi objekta u okviru dva projekta Horizon 2020, AIDA-2020 (2015-2020) za ispitivanje detektora zračenja ionskim snopovima u fizici visokih energija i RADIATE (2019-2022) za pristup najnaprednijim tehnikama za analizu i modifikacije materijala temeljene na ionskim snopovima istraživačima iz akademije i industrije. Trenutno je pristup akceleratorskom postrojenju omogućen putem tri Horizon Europe projekta: RIANA (2024-2028) za pristup istraživačkoj infrastrukturi u području nanoznanosti i nanotehnologije, EURO-LABS (2022-2026) za ispitivanje detektora pomoću ionske mikroprobe i ReMade@ARI (2022-2026) za pristup naprednim tehnikama analize ionskim snopovima za analizu i modifikaciju materijala u istraživanjima na području kružne ekonomije.

Akceleratorsko postrojenje pruža oko 3000 sati rada akceleratora ("beamtime") godišnje. Od toga, dio iskorišten u sklopu projekata međunarodne suradnje se povećao sa 14% 2007. godine na skoro 40% 2017. godine.

Potres i akceleratorski sustav Na gornjoj poveznici nalaze se informacije o utjecaju potresa, koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. 3. 2020., na akceleratorsko postrojenje i eksperimentalnu opremu.